Šta je Prevent Visokom i šta je Visoko Preventu već smo jednom analizirali kroz tekst istoimenog naslova. U kratkom vremenskom razmaku na vrlo slikovit način još jednom smo bili u prilici na najdirektniji način spoznati što je to Prevent Visokom i šta je Visoko Preventu. Priča prva vezana je za svaki 15. u mjesecu, tada obično budu zakrčeni bankomati Moje Banke putem koje se vrši isplata zarađenih plata uposlenika. Bankomati postoje u visočkoj poslovnici pomenute banke kao i njenom isturenom dijelu u Gračanici. Treći bankomat se nalazi ispred tržnog centra “Bingo” i logično pitanje je zašto uopće Prevent favorizira “Bingo” u Visokom kada je taj tržni centar iskazao najmanju društvenu odgovornost prema sredini u kojoj jako dobro posluje upravo zahvaljujući Preventu. Slika koju gledamo svakog 15. u mjesecu je nešto obećavajuće i optimistično, ljudi podižu svoje pošteno zarađene plate, većina njih ne poznaje šta to znači biti stalno zaposlen iako godinama rade u Preventu gdje im se produžuju nekakvi ugovori, ali za razliku od većine drugih u Visokom koji su formalno zaposleni, radnici Preventa su sigurni u svoju platu 15. i prema njoj mogu kako tako planirati normalan život i ispunjavati osnovne životne obaveze. Prema provjerenim podacima na taj dan, svakog 15. u mjesecu, u Visokom putem plata uposlenika Preventa slegne se cca 1.600.000KM svježeg novca, a ne treba dodatno trošiti riječi šta to znači u ekonomskom smislu za Visoko. Malo je nepravedno što veliki dio tog novca upravo zbog pogodnosti blizine Preventu i jedinom bankomatu pored dvije poslovnice Moje Banke radnici troše tamo gdje vlasnik nema osjećaja prema društvenoj odgovornosti i lokalnoj zajednici. Dakle, nepobitno da je to velika stvar za Visoko, sve uposlene u Preventu i sve one koji kasnije imaju interesa od 1.600.000KM plata Preventovih radnika kao i svi oni koji na direktan ili indirektan način posluju sa Preventom, a iz Visokog su.
Druga strana priče međutim obnavlja ona loša iskustva iz 2008. godine kada smo se doslovno gušili u Preventovom smradu, a oni nas pravili budalama u svoj svojoj nesposobnosti da riješe problem pa nam izmišljali termine kao zamjenice za razumljivu bosansku riječ smrad: “neugodni mirisi” i “muljni kolač”. Bilo je to vrijeme kada se Preventov otpad na najdirektniji način i najbrutalnije ugružavajući sve ekološko u Visokom odlagao direktno u krugu fabrike, divljoj deponiji Očazi i po raznoranim brdima oko Visokog, na Prhinju, i sve do Kaknja. Nakon toga se desio Almir Jazvin kao neko iz arsenala Preventovih direktora ko se svojom sposobnošću uspio približiti lokalnoj zajednici, novinarima, i neko ko je otvorio velike kapije nekontrolisanog zagađivača i tvorca smrada te dozvolio da se potpuno otvoreno razgovara o Preventovom negativnom utjecaju na normalan život u Visokom. Prevent je nakon toga uložio značajan novac u rješavanje ovog problema, djelimično se sve to i osjetilo, nisu uspjeli potpuno neutralisati smrad iako su to obećavali, ali je on zaista značajno umanjen. Tek će kasnije u ovoj godini vlasnik kompletne priče o Preventu Nijaz Hastor reći da smrad nikad neće biti neutralisan i da se s tim moraju pomiriti građani Visokog kao što s tim žive i svi ostali stanovnici u svijetu gdje postoji autoindustrija koja se bavi preradom kože. S tim da je Hastor odgovorno tvrdio da taj smrad nema nikakav utjecaj na zdravlje i da je on cijena broja zaposlenih i ovih spomenutih 1.600.000KM koje Visoko inkasira kroz njihove plate. Sve je sa smradom djelimično i funkcionisalo do unazad dvije sedmice kada je smrad opet postajao nesnošljiv kao u najgora vremena. U jednoj takvoj noći u društvu smrada koji život znači kada većina iz svih nivoa menagmenta Preventa sa svim lokalnim interesnim ulizicama spava daleko od neugodnih mirisa, otišli smo do mjernog uređaja preko puta Općine Visoko s namjerom da provjerimo koliki je stepen zagađenosti. Međutim na naše opće iznenađenje mjerni uređaj je pokazivao “objektivnih” 0,0000 H2S !? Razlog za našu sumnju i određeni vid zabrinutosti u odnosu Preventa prema Visokom u smislu neugodnih mirisa (Preventova društvena odgovornost spram drugih stvari u Visokom je neupitna) leži u tome da imamo informacije o određenim neslaganjima između menagmenta Preventa i firmi koje rade na odvozu otpada iz Visokog sa posebnim akcentom na tečni otpad koji se nalazi u bazenima i koji se popularno zove “muljni kolač”, a od kojeg i dolazi najžešći smrad. Uzgred ti bazeni zbog kvara već mjesecima nisu funkcionalni i niko tone novog otpada koji nastaje svakodnevnom proizvodnjom adekvatno ne tretira i zbrinjava, preciznije odvozi iz Visokog!? Uz sve to pojavila se neprovjerena i nezvanična informacija o personalnim promjenama prema kojima bi predsjednik Uprave i jedan od direktora Almir Jazvin navodno trebao poslovnu karijeru nastaviti u srcu ove kompanije u Njemačkoj, što nam opet daje dodatnu sumnju i zabrinutost obzirom da i on nije priču oko Preventa i Visokog kroz ekologiju doveo do kraja, ali je bar imao nekakvu namjeru da to uradi. Koliko je ona uspješna najbolje znamo mi konzumenti visočkog zraka sa primjesama i dodacima Preventovih “aroma”.
U konačnici stav je opet potpun i kristalno jasan. Ukoliko ćemo većinu od 1.600.000KM u nekom budućem vremenu zbog nesposobnosti rješavanja ekološkog problema unutar Preventa trošiti u apotekama i bolnicama u Zenici i Sarajevu, i ukoliko će od tog novca interes imati samo apoteke i ministarstva zdravstva Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona – neka hvala! Između profita kapitaliste i vlastitog zdravlja, valjda je logičan izbor uvijek ovo drugo, osim ako ti neugodni mirisi baš nisu spržili mozak.