Posljednja analiza Socioekonomskih pokazatelji po općinama u FBiH u 2015. godini, a koju je radio Federalni zavod za programiranje razvoja, pokazuje sav nesrazmjer plaća u općinama Federacije BiH.
Uprkos tome što se oduvijek znalo da su radnici bolje plaćani u Kantonu Sarajevo u odnosu na druge kantone Federacije BiH, frapantnim se čini podatak da je prosječna plaća radnika koji radi u sarajevskoj općini Centar 1.234 KM, dok na drugoj strani u tuzlanskoj općini Gračanica ona iznosi 534 KM.
Zanimljiv je podatak da se odmah iza Centra nalazi općina Ravno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u kojoj prosječna neto plaća iznosi 1.126 KM. Trend zatim slijede i sarajevske općine Novo Sarajevo (1.087 KM) i Stari Grad (1.000 KM).
Prema analizima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, najviše su plaće u Kantonu Sarajevo i one u prosjeku iznose 1.024 KM. Ovaj podatak i nije iznenađujući s obzirom na to da je Sarajevo glavni grad BiH i da se u njemu nalaze sve državne institucije.
Iza Kantona Sarajevo nalazi se Hercegovačko-neretvanski kanton (890 KM), Kanton 10 (839 KM), Unsko-sanski kanton (808 KM), Zapadnohercegovački kanton (759 KM), Bosansko-podrinjski kanton (740 KM) i Tuzlanski kanton (733 KM). Najmanje su plaće u Zeničko-dobojskom kantonu (718 KM), Posavskom kantonu (711 KM) i Srednjobosanskom kantonu (673 KM).
Ukoliko analiziramo Zeničko-dobojski kanton, gdje je prosječna plaća 718 KM, interesantno je da od dvanaest općina – Visoko se nalazi na nezavidnom 11 mjestu, kao općini u kojoj je prosjećna plaća 547 KM i jedina općina koja ima manju plaću od visočke je iz Žepč sa prosjekom od 534 KM.
Najveća prosjećna plaća u Zeničko-dobojskom kantonu je u Kaknju (977 KM), zatim u Zenici (837), Brezi (836 KM), slijedi Usora, Vareš, Maglaj, Zavidovići, Olovo, Doboj-Jug, Tešanj, Visoko i Žepče.
Posebno zabrinjavajući je podatak da je masa općina u Federaciji BiH u kojim prosječna neto plaća iznosi nešto više od 550 KM, poput općine Domaljevac-Šamac gdje prosječna neto plaća iznosi 575 KM.
Sa druge strane, prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2011. godini, prosječni mjesečni izdaci za potrošnju su iznosili 1.569,33 KM po domaćinstvu.
U prosjeku, jedno domaćinstvo mjesečno troši 511,60 KM za hranu i piće, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili 1.057,73 KM.
Jedna trećina ukupnih mjesečnih izdataka domaćinstva se odnosi na hranu i piće, zatim 23,9 posto na održavanje stambene jedinice i režijske troškove, 14,6 posto na prijevoz i komunikacije, 4,9 posto na namještaj, kućanske aparate i redovno održavanje, 4,7 posto za odjeću i obuću, 3,6 posto na zdravstvo i preostalih 15,7 posto na druge proizvode i usluge (duhan, rekreacija i kultura, obrazovanje, ugostiteljske usluge, usluge hotelskog smještaja itd).
Ako se sumiraju osnovni mjesečni izdaci domaćinstva (hrana, režijski izdaci, zdravstvo, prijevoz i obrazovanje) može se vidjeti da su skoro 3/4 (71,9 posto) izdataka osnovni izdaci koji se ne mogu izbjeći i oni mjesečno iznose 1.129,61 KM za prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini.
Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća ostvarena u Federaciji Bosne i Hercegovine za mart 2016. godine bila je 845 KM.
1.129,61 KM je potrebno za prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini, a ukoliko naša općina ima prosjek od 547 KM – postavlja se pitanje kako preživljavaju Visočani, ali i ostali bh. građani?