Piše Nedim POBRIĆ
Radnici bh. kompanija, BH Telecoma, BH Pošta, HT-a Mostar i Hrvatske pošte Mostar, posljednji su u nizu službenika u Federaciji BiH koji tužbama zadaju udarac Vladi FBiH. Pored nedavno predočenog iznosa većeg od milijardu KM, koliko državni službenici u FBiH potražuju na osnovu kršenja prava iz kolektivnih ugovora, FBiH bi mogla ostati i bez nekoliko stotina miliona KM vrijednih dionica navedenih profitabilnih telekomunikacijskih kompanija.
Očekuje se presuda
Naime, Član 84. kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u FBiH i Član 77. kolektivnog ugovora za područje djelatnosti poštanskog prometa predviđaju posebnu emisiju dionica za zaposlenike ove četiri kompanije u visini od pet posto osnovnog kapitala BH Telecoma i HT-a Mostar. Tadašnja Vlada FBiH je potpisivanjem ovog kolektivnog ugovora 2006. godine prihvatila izvršenje emisije dionica, odnosno poklonila po pet posto dionica radnicima pomenutih kompanija, ali u međuvremenu nije dala saglasnost, pa su sindikati tužili Vladu FBiH.
Prema informacijama Faktora, rasprave na osnovu tužbi zaposlenika HT-a Mostar pred Općinskim sudom u Mostaru su već okončane i čeka se presuda, dok su zaposlenici BH Telecoma tužbu podnijeli prije nešto više od dvije godine, a postupak se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu.
-Sudski postupak traje već dvije i po godine, a Općinski sud Sarajevo je privremeno obustavio taj postupak zbog pritisaka. Vjerovatno čeka da Vlada i resorno ministarstvo upišu nekog podobnog predstavnika Sindikata umjesto mene i da taj podobni predsjednik Sindikata povuče tu tužbu, a da radnici ostanu bez svog prava – izjavio je za Faktor Avad Bahto, predsjednik Sindikata BH Telecoma u periodu podnošenja tužbe.
S druge strane, svojih pet posto dionica očekuju i uposlenici kompanije BH Pošta. Međutim, njihova tužba se ne odnosi na Vladu FBiH, već na BH Telecom.
– Sindikat je podnio tužbu protiv BH Telecoma zbog nepoštivanja odredbi kolektivnog ugovora, gdje se Vlada FBiH obavezala da će biti emitovana emisija od pet posto dionica i za radnike BH Pošta. U Članu 77. našeg kolektivnog ugovora, kojeg su potpisali Vlada FBiH i sindikati BH Pošta i Hrvatska pošta Mostar, postoji obaveza da je po Članu 217. Zakona o privrednim društvima BH Telecom dužan u pet posto emitiranih dionica uključiti i radnike BH Pošta, a HT Mostar radnike Hrvatske pošte Mostar – objašnjava u razgovoru za Faktor Muhamed Bajramović, predsjednik Sindikata BH Pošta.
Sindikat Hrvatske pošte Mostar, poput kolega iz BH Pošte, tužbu nije uputio direktno na adresu Vlade FBiH, već HT-a Mostar.
– Imali smo glavno ročište 7. decembra. Sutkinja je rekla da bi konačno rješenje trebalo biti gotovo 29. decembra, a u međuvremenu se razboljela i pola godine je već na bolovanju. Još uvijek nemamo prvostepenu presudu. Vrijednost kapitala HT-a Mostar je negdje oko 317 miliona KM, a postotak koji nama pripada je oko dvadesetak miliona KM – tvrdi Berislav Babić, predsjednik Sindikata Hrvatske pošte.
Vlasnička struktura
Ukoliko nadležni sudovi presude u korist sindikata, odnosno radnika, to će u mnogome utjecati na vlasničku strukturu BH Telecoma i HT-a Mostar.
– To jeste problem i to je krupno pitanje. Vlada FBiH je većinski vlasnik i ima 50,1 posto u HT-u Mostar. U tom slučaju bi bio problem i da nam dodijele dva, a ne pet posto. Veliki su interesi i mislim da Vlada u tom slučaju ne bi bila većinski vlasnik – objašnjava Babić.
Tužba radnika BH Telecoma je, prema trenutnim procjenama, teška najmanje 120 miliona KM. BH Telecom je u 90-postotnom vlasništvu Vlade FBiH i prenesenih 10 posto vlasništva na radnike BH Telecoma i BH Pošta neće utjecati na status većinskog vlasnika, ali hoće u slučaju prodaje udjela u toj profitabilnoj kompaniji. Potencijalnim kupcima bi ovaj značajniji ulazak zaposlenika u vlasničku strukturu BH Telecoma mogao predstavljati ozbiljnu prepreku u upravljanju kompanijom, a samim tim je otežana i namjera Vlade FBiH da proda dio vlasničkog udjela u ovoj kompaniji.
Vlada FBiH isplatila 60.609.941 KM
Ministarstvo finansija FBiH ne raspolaže podacima o ukupnom broju podnosilaca tužbi i tužbenih zahtjeva na osnovu kršenja prava iz kolektivnih ugovora, s obzirom na to da, kako je potvrđeno za Faktor iz ovog ministarstva prije nekoliko dana, svaki organ na koji se tužba odnosi sam sebe zastupa i raspolaže podacima o broju i iznosu tužbi.
Do sada je, prema podacima Ministarstva finansija FBiH, po osnovu pomenutih potraživanja isplaćeno 51.521.382,53 KM na ime glavnog dijela duga, a 4.941.755,24 KM na ime troškova postupka i 4.146.804,96 KM na ime zakonskih zateznih kamata.
Većina ovih postupaka se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu, koji je od 1. januara 2014. godine do 31. decembra 2015. godine zaprimio čak 8.694 predmeta zasnovanih na neisplaćenim plaćama i otpremninama budžetskih korisnika. Do sada je riješeno 5.028 takvih predmeta.