„Otvorenost svima i uvijek“, jedna je od deviza Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. To je škola koja „ruši barijere između različitih religija“.
„Živim u Visokom tako da sam donekle bio upoznat s ovom školom i prije upisa. Volim neobične stvari, volim nova iskustva. Privukli su me grčki i latinski, jezici koji se ovdje izučavaju četiri godine, naravno i ostali predmeti“, kaže za Deutsche Welle učenik trećeg razreda Franjevačke klasične gimnazije Zlatko Hadžić.
„U Bosni i Hercegovini (BiH) trenutno postoje mnoge barijere između različitih nacija i religija, ali naša škola ruši sve te barijere. Impresioniran sam atmosferom koja ovdje vlada. Kontakt s profesorima je nevjerojatan, prijateljski i potiče nas da se maksimalno zalažemo u učenju. Ovdje svakodnevno stičemo nova iskustva i suočavamo se s novim izazovima. Motivirajući faktori su brojni i u svakom trenutku osjećamo spremnost škole, naših profesora, da nas podrže u izgradnji pozitivne budućnosti“, kaže Zlatko Hadžić.
„Jedina klasična gimnazija u BiH“
Ova gimnazija je jedina franjevačka škola u BiH. „Mi smo i jedina klasična gimnazija u državi. To znači da imamo program kao sve opće gimnazije, s dodatkom klasičnih jezika. U svim razredima, pored njemačkog i engleskog jezika, izučavamo i grčki te latinski jezik. Ostali predmeti su prisutni kao i u općim gimnazijama, likovna i glazbena umjetnost, povijest, zemljopis, matematika, fizika, biologija, informatika i tjelesni odgoj“, kaže tajnik Franjevačke klasične gimnazije fra Ivan Nujić.„Umjesto konfesionalnog vjeronauka, privilegiramo predmet religijska kultura. Ne želimo se razdvajati po konfesionalnoj pripadnosti i zato roditeljima sugeriramo da bi njihova djeca trebala izučavati religijsku kultura i s tim imamo jako dobra iskustva. Mi smatramo da je na nama najveća odgovornost za budućnost naše države. Ne želimo obrazovati samo katolike, pravoslavce i muslimane, nego i čestite i odgovorne građane BiH, ljude koji će sutra spremno i odgovorno odlučivati o društvenim pitanjima i snositi teret odgovornosti za društvo u BiH“, kaže za DW fra Ivan Nujić.
Učenici iz cijele BiH
U Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji nema međunacionalne ili međuvjerske netrpeljivosti iako pojedini učenici, koji dolaze iz „jednobojnih nacionalnih sredina“, ranije nisu imali priliku sresti vršnjake druge nacionalnosti ili vjeroispovijesti. „Oni vrlo rado uče o drugima jer su djeca po prirodi radoznala. Često i za vrijeme raspusta odlaze jedni drugima i ta različitost ovdje djeluje vrlo pozitivno“, naglašava fra Nujić.
Franjevačka klasična gimnazija ima 150 učenika od kojih 25 žive u Sjemeništu. To su dječaci iz BiH koji nakon mature mogu stupiti u franjevački novicijat, a potom studirati teologiju kako bi postali franjevci, svećenici. 40 učenika je iz Visokog ili okolice, dok 85 učenika živi u Franjevačkom konviktu (internat) i oni su iz cijele BiH.
„Franjevačka gimnazija je otvorena svima i uvijek“
Jedna od njih je i Anastazija Živković iz Orašja. „Ja sam učenica trećeg razreda. Odlučila sam se za ovu školu jer sam željela kvalitetno znanje i pokazalo se da nisam pogriješila. Ovo je jedna otvorena zajednica. Divimo se raznolikosti jer nas to ovdje sve povezuje. Kako sam iz Orašja, ovdje provodim dosta vremena, ostajem tu i preko vikenda i veoma sam zadovoljna uslovima i druženjem sa vršnjacima. Boravak ovdje za mene je uživanje“, kaže Anastazija.
Fra Ivan Nujić tvrdi da je Franjevačka klasična gimnazija „otvorena svima i uvijek“. „Mi ovdje ne želimo jedni druge samo tolerisati. Mi jedni druge želimo u svoj različitosti prihvaćati kao takve i voljeti. Želimo svi sa svima prijateljevati i zajedno se radovati našim uspjesima. Svako ovdje ima mjesto i svako je dobrodošao. Naša škola nije samo primjer, nego i živi dokaz da je BiH moguća i potrebna kao država u kojoj se različitosti međusobno nadopunjuju. Te različitosti nisu samo realne, nego su i potrebne. Iz tih različitosti se rađa dinamizam naše škole, dinamizam života“, kaže fra Ivan Nujić.
Učenici željni znanja
Potvrđuje to i Mustafa Hajrić, učenik prvog razreda. „Za ovu školu sam se odlučio jer sam tokom jednog takmičenja iz matematike ovdje vidio kakve sve mogućnosti nudi i kakve su prednosti u odnosu na druge škole. Kao učenik generacije u osnovnoj školi, zajedno sa učenicima generacije iz drugih škola, bio sam na prijemu kod gradonačelnice. Kada nas je pitala koju školu želimo upisati, odgovorio sam da sam željan znanja zbog čega namjeravam upisati Franjevačku klasičnu gimnaziju. To se hvala Bogu i dogodilo i nisam se nimalo pokajao“, kaže Mustafa Hajrić.
Historija škole počinje 1882. godine u Kreševu. Kako su prostorije u tamošnjem samostanu bile neprikladne, godinu dana kasnije škola je premještena u samostan u Gučoj Gori. Škola je tada primala samo kandidate za buduće svećenike, franjevce. S preseljenjem u Visoko 1990. godine počinje primanje i tzv. „vanjskih đaka“.
Najteži periodi
U svojoj bogatoj historiji Franjevačka gimnazija pamti dobra i loša vremena. „Najteže nam je bilo u vrijeme Drugog svjetskog rata kada su zbog rasnih zakona u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) svi židovski učenici dekretom tadašnje vlasti morali biti otpušteni iz škole. To je bilo strašno. Drugi težak period nastupio je 1945. godine, kada je komunistička vlast odlučila da nitko ne može ići u našu školu, a našu zgradu je zauzela vojska. Gimnaziji je tada zabranjen rad, a nakon 650 godina nazočnosti na ovim prostorima u pitanje je doveden i opstanak provincije Bosne srebrene. Treći težak period bio je za vrijeme posljednjeg rata u BiH, kada su se svi naši učenici koji su se našli u franjevačkom sjemeništu morali iseliti, odnosno poći u izbjeglištvo“, kaže fra Ivan Nujić.
Franjevačka klasična gimnazija u Visokom je samostalna javna škola u privatnom vlasništvu. Osnivač škole je Franjevačka provincija Svetog križa Bosna Srebrena. U Školi se obavlja odgojno-obrazovna djelatnost po važećim nastavnim planovima i programu Zeničko-dobojskog kantona.