Tezi da kampanja u ovdašnjim političkim realnostima traje uglavnom bez prestanka u prilog idu i nastupi stranaka na društvenim mrežama – konstantno informiranje potencijalnih birača kao dijela javnosti koja proteklih godina, posebno na Facebooku, svakodnevno ima priliku čitati sve detalje oko angažmana lidera i organizacija čiji su dio.
Ne treba se zamarati analizama uticaja društvenih mreža na svijest čovjeka 21. stoljeća. Premda i dalje prema međunarodnim standardima korištenja interneta bh. društvo pokriva kategoriju ”informatički slabo pismenog”, primjetan je rast uticaja mreže – posebno na mlade ljude koji aktivno koriste internet, društvene mreže posebno.
Znaju to i vodstva političkih stranaka pa su na Facebooku njihove zvanične prezentacije sve ozbiljnije, kvalitetnije, snažnije i uticajnije. No, prema mišljenju profesorice Lejle Turčilo s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, društvene mreže u BiH još uvijek nemaju snagu da mijenjaju svijest birača pa ni na predstojećim izborima neće igrati ključnu ulogu.
”Mislim da se društvene mreže jos ne shvataju kao potencijal za uspješnu političku komunikaciju, odnosno da se vrlo ograničeno koriste. Ono što je zanimljivo jeste da kandidati shvataju da treba da imaju profile na društvenim mrežama, ali mislim da ne shvataju da su te mreže istovremeno i kanal za feedback, odnosno da ako se odluče na uključivanje u te savremene komunikacijske tokove moraju biti spremni i na diverzitet mišljenja i neslaganja”, ispričala je Turčilo za N1.
Prema njenom mišljenju, upravo to može biti jedan od razloga nespremnosti na korištenje društvenih mreža.
Ganić: Odanost tradicionalnim kanalima komunikacije
”Vjerovatno nije riječ samo o tome da se ne shvataju potencijali u smislu važnosti socijalnih mreža, nego postoji i zazor od kritike vjerovatno. U svakom slučaju, nisam sigurna da ce na predstojećim izborima društvene mreze igrati ključnu ulogu”, poentirala je naša sagovornica.
Sličnog mišljenja je i Zlatko Ganić iz marketinške agencije Fabrika. On smatra da političke organizacije iz BiH još uvijek više vjeruju tradicionalnim kanalima komunikacije.
”Kominikacija političkih organizacija i političkih lidera u Bosni i Hercegovini jednim dijelom postoji na društvenim mrezama, ali ne onoliko koliko bi trebalo. U vremenu gdje online komunikacija zauzima sve više prostora u komunikacijskim strategijama svjetskih, ali i domaćih kompanija političke organizacije ipak još uvijek koriste neke tradicionalne kanale komunikacije, kojima iz nekog razloga više vjeruju. Iako poslije TV-a, online komunikacija je drugi po veličini mjerljiv kanal komunikacije, tj. tačno znamo koliku smo imali interakciju publike sa sadržajem koji komuniciramo”, pojasnio je Ganić u razgovoru za N1.
Zaključak je da stranke ne shvataju potencijal društvenih mreža, ali da ipak postoje razlike u načinu njihovog korištenja.
”Danas kada je online penetracije BiH 72,41% (RAK) korištenje onlinea s akcentom na društvene mreže mora biti veći. Ne bih izdvojio nekoga ko prednjači u komunikaciji na društvenim mrežama, sve je na jako niskom nivou, ali ako moram onda jednostavnim poređenjem možemo reci da Demokratska fronta i SDP to do sad rade nekako u najvećoj mjeri”, naglasio je Zlatko Ganić.
U međuvremenu, prostom analizom učinka na Facebooku, lako je primijetiti i koliko ko pažnje poklanja svojim Facebook stranicama. Zanimljivo, nijedna politička partija u Bosni i Hercegovini nema jasan koncept – tako kantonalni i općinski odbori očito bez mnogo veze s centralama, komuniciraju s publikom i tako smanjuju doseg objava. Sličan je slučaj i sa stranicama političkih lidera.