U kori jabuka nalaze se nerastvoriva vlakna poznata pod imenom pektin, a dio njih se nalazi u kori. Ako pojedete jednu jabuku srednje veličine dnevno unosite 3 grama prehrambenih vlakana, što je 10 posto preporučenog dnevnog unosa. Ova vlakna utiču na snižavanje lošeg, LDL, holesterola, kao i šećera u krvi. Osim toga, pektin će takođe smanjiti žudnju za hranom. Uz to, u kori jabuke se najviše nalazi antocijanin, bioflavonoid i antikosidans koji utiče na boju ploda, a koji je poznat po tome što štiti sistem od upala i oštećenja. Uz njega, u kori jabuka može se pronaći i flavonoid kvercetin, također antioksidans koji pomaže kod problema disajnog sistema, odnosno poboljšava sam rad pluća.
S obzirom na to da je “kora” šargarepe identična njenom mesu, znači da se jednake hranljive materija nalaze u oba dijela ovog povrća. Međutim, razlog zašto bi trebalo šargarepu samo da dobro operete, ako znate da nije bila pretjerano kontaminirana, je to što se na prvim slojevima, kao i tek ispod njega, nalazi najveći izvor hranljivih materija. Šargarepa je najbogatiji izvor beta-karotena, koji se može pronaći i u drugim narandžastim i tamno zelenim namirnicama, a radi se provitaminu A, a koji je nužan za normalnu funkciju kože i sluznice i smatra se da djeluje antikancoregeno, kao i što jača imunitet. Osim beta-karotena, u šargarepama se nalaze dijetalna vlakna, kalcijum, fosfor, gvožđe, kao i natrijum i kalijum.
Krompir je namirnica koja je jedan od bogatih izvora vlakana, a u 100 grama ima tek 58 kalorija, a tu se nalazi čak 2,50 grama vlakna. Osim vlakana, krompir je bogat izvor i vitamina C, pa se u 100 grama može pronaći čak 11,40 mg. Ono što je najvažnije kako bi se sačuvale sve hranljive materije krompira je način na koji ga pripremamo. Ako ga pripremamo bez njegove kore, gubimo veliki udio vitamina C, dok se kuvanjem ili pečenjem s korom može sačuvati i do trećine vitamina C. U narodnoj medicini različitih kultura krompir se koristio kao lijek, a smatra se da kora kuvanog krompira snižava povišeni krvni pritisak. Unazad nekoliko godina, istražuje se i uticaj kore krompira, za koju se smatra da ima antioksidativna svojstva, na neutralizovanje slobodnih radikala, a time i njihov uticaj na razne zdravstvene tegobe.
Ovo proljećno i ljetnje povrće, osvježenje je za svaki obrok. Mnogi izbjegavaju da jedu neoguljene krastavce jer često kora ostavi gorkast ukus u ustima. Krastavci se sastoje najviše od vode, odnosno oko 96% krastavca čini voda. U kori se zapravo nalazi najviše hranljivih materija, pa je tako kora svježeg krastavca bogat izvor vitamina A, a u nešto manjoj se količini može pronaći vitamini B kompleksa. Veliki udio vitamina A, znači da se u kori krastavca nalazi već spomenuti beta-karoten, antioksidans koji ima mnoge zdravstvene blagodeti. Osim što će vas ovo povrće osvježiti tokom toplih ljetnih dana, takođe ne morate niti previše brinuti koliko ćete ga pojesti jer 100 grama krastavca, ima tek 12 kalorija.
Osim što patlidžan treba izabrati prema izgledu kore, koja treba biti sjajna i čvrsta, takođe je treba ostaviti i pri pripremi ovog povrća. U kori se nalazi antocijanin nasunin, na kojem je sprovedeno niz istraživanja, a koji veže gvožđe za sebe i štiti ćelije od oštećenja. Zbog toga se smatra da ovaj antocijanin ima antikancerogeno svojstvo. Osim toga, smatra se da je ovaj antocijanin odličan u borbi protiv holesterola. Patlidžan je također bogat izvor vitamina iz grupe B, pa se zbog toga preporučuje kao sastavni dio ishrane.