U Nijegiji Yoruba žene nose marame kao znak bračnog statusa. Ako su njeni krajevi okrenuti nadole, znači da je žena udata, a ako su krajevi gore, onda je sama, piše BBC.
- Marama nedozvoljena na TV-u?
U Južnoj Africi jedna je novinarka pokrenula diskusije na društvenim mrežama nakon što je njena emisija uklonjena sa programa kanala ENCA jer je nosila doek. Uz hashtag #RespectTheDoek i #DoekTheNewsroom mnoge žene i muškarci su stavili doek na glavu i fotografisali se s njim u znak podrške mladoj Nontobeko Sibisi. Iz TV kuće su objasnili da njihova pravila ne dozvoljavaju nošenje doeka u emisijama, međutim, sada su prisiljeni mijenjati pravilnik. Pojedini smatraju da je to pokazatelj nepoštovanja crnačke kulture.
“Na kraju krajeva, mi smo u Južnoj Africi, u zemlji u kojoj morate biti osjetljiviji za kulturu drugih i to ne samo onih koji nose doek”, kazao je nekadašnja spisateljica Itumeleng Motuba. “Ne zaboravite da na radnim mjestima također insinuiraju kako je prirodno crna kosa neprofesionalna. Izgleda da je neprofesionalno izgledati kao Afrikanac, a to je prilično apsurdno”.
- (Ne)prihvatanje afričkog identiteta
Pjesnikinja Kgothatso Maditse se slaže s tom konstatacijom.
“Ovo samo pokazuje koliko smo daleko od prihvatanja bilo čega afričkog ako ono nema ‘pravi’ pečat odobravanja. Što duže izbjegavamo razgovor o ovoj temi, to više produžujemo i pacifikujemo takav način razmišljanja”, kaže Maditse.
Nove generacije Afrikanki prihvatile su ovaj izgled kombinujući ga sa raznim dezenima i personifikujući doek. Ta marama za njih predstavlja ono što jedna Afrikanka zaista jeste – balans između antičkih simbola i modernog identiteta, te ističe novostečenu moć.
- Marama kao kruna
Kamogelo Seekoei, spisateljica iz Johannesburga, svoju maramu opisuje kao krunu, a sebe kao kraljicu. Brojne Afrikanke na visokim položajima često bivaju snimljene kako nose ove šalove na glavi, kao što je predsjednica Liberije Ellen Johnson-Sirleaf, Nkosazana Dlamini-Zuma iz Afričke unije, te Winnie Madikizela-Mandela.
Ipak, doek je historijski ukorijenjen u rasnoj politici. Tamnopute čistačice u Južnoj Africi nosile su ga u prošlosti kao dio uniforme i ne tako suptilan podsjetnik na njihov društveni položaj.
- Buđenje nacije
“Afrikanci prolaze kroz stadij buđenja. Vraćaju se sebi”, ističe Tumi Ndaba, vlasnica kompanije Tuku Affair iz Pretorije, koja proizvodi šalove od materijala iz svih krajeva Afrike. “Doek nikad nije napušten, samo se nosio na ne baš privlačan način. Međutim, što više volimo sebe, više radimo na svom usavršavanju i uljepšavanju svega što nam pripada”.
Ustav Južne Afrike ukorijenjen je u slavi kulturne raznolikosti, a zemlja raste zajedno sa svojim narodom koji sada više nego ikada koristi svoj glas kako bi utvrdio vlastiti identitet, piše BBC. Mnoge žene koje danas nose doek rade to kako bi slavile Afriku, sa svim njenim manama i ljepotom, ali i put ka pronalaženju sebe.