Međunarodna komisija za nestale (ICMP) osnovana je 1996. godine sa sjedištem u Hagu, a na inicijativu tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona. To je jedina međunarodna organizacija posvećena isključivo rješavanju pitanja nestalih, tačnije procesu pronalaska i identifikacije nestalih.
Pruža pomoć različitim zemljama širom svijeta, među kojima je svakako i Bosna i Hercegovina. ICMP u našoj zemlji je među najzaslužnijima za identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata, oni zajedno sa drugim istražiteljima vraćaju identitet i dostojanstvo žrtvama.
Posjetili smo njihov DNK laboratorij u Sarajevu i razgovarali sa Anom Bilić, zamjenicom šefa ove laboratorije.
Nasljedni materijal
-Tehnologija DNK je moćna i daje tačne rezultate. Ono što je specifično i strašno za Srebrenicu jesu slučajevi komadanja tijela ubijenih i prebacivanje na više lokacija. Da nije DNK analize, nikada ne bi bilo moguće utvrditi identitet tolikih žrtava, odnosno, sklopiti neke od tijela koji su pronađeni na različitim lokalitetima. Princip je da sve što se prikupi šalje na DNK analizu i testira bez pretpostavke o identitetu. To dolazi tek na kraju – priča nam Bilić.
Objašnjava nam da oni u laboratoriju testiraju koštane uzorke nestalih osoba.
-To su uzorci uzeti nakon smrti, a koje uspoređujemo sa uzorcima članova porodica nestalih, onih koji su dali krv, ili od kojih je uzet uzorak bukalne sluznice. U biti, ono što mi gledamo jeste određeni set forenzičkih markera koji se inače koriste u cijelom svijetu. Da bude jasnije, DNK je nasljedni materijal. Znači, pola naše DNK dobijamo od majke, a pola od oca. Postoje jasna pravila nasljeđivanja preko kojih mi možemo da utvrdimo kako je ko u kojem srodstvu. Ono što nas čini drugačijim od ostalih laboratorija je to što mi ne krećemo od pretpostavki o srodstvu – govori nam Bilić.
Vrativši se ponovo na Srebrenicu Bilić kaže da je do sada identifikovano ukupno 6.959 osoba, a sa DNK analizom 6.925.
-U našem poslu emocije su neizostavne. Apsolutno smo svi svjesni važnosti posla kojeg obavljamo i mislim da je najprisutnija emocija da su ljudi iznimno ponosni i zahvalni da mogu da koriste nauku u svrhe ovako bitnog projekta, identifikacije nestalih osoba – kazuje nam Bilić.
Žrtve u 94 grobnice
Broj nestalih u padu sigurnih zona UN-a Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine je oko 8.000. Od tog broja klasičnom metodom identifikovane su svega 34 osobe, a DNK analizom više od šest hiljada. Žrtve su do sada pronađene u 94 grobnice, a na 336 lokacija su posmrtni ostaci pronađeni na površini. Specijalisti sudske medicine i antropolozi su u mrtvačnicama pregledali više od 17.000 tijela i dijelova tijela.
Projekat sa Vladom Čilea
-Mi jesmo nastali iz potrebe da se pitanje nestalih osoba u bivšoj Jugoslaviji, u BiH pomogne i razrješi, ali naš mandat je proširen na globalni nivo. Osim uzoraka iz ovog područja mi radimo razne druge projekte što kroz potrebu da se identifikuju žrtve nekih prirodnih ili ostalih vrsta katastrofa pa tu mogu spomenuti uragan Katrina u Americi, pa cunami koji je bio u jugoistočnoj Aziji, nekoliko avionskih nesreća. Imamo projekat sa Vladom Čilea koja pokušava da identifikuje nestale osobe iz režima Augusta Pinočea. Imali smo program u Iraku, Libiji – govori Bilić.
Srebrenica kroz brojeve
8.000 nestalih osoba
6.959 osoba identifikovano
6.925 identifikovano DNK analizom
34 osobe identifikovane klasičnom metodom
94 grobnice u kojima su nađene žrtve