Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su u Neumu jučer ugovor o zajedničkoj izgradnji mosta na Savi kod Svilaja, a hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko govorili su i o gradnji Pelješkog mosta. U izjavi za bh. novinsku agenciju Patria Jusko je pojasnio kakve dokumente donosi pred Parlament BiH i Vijeće ministara.
Hrvatski mediji danas u objavili da ne postoje nikakve prepreke za gradnju Pelješkog mosta kojeg je Butković nazvao najvećim strateškim interesom Hrvatske. Ipak, Jusko pojašnjava da je danas samo dobio infromaciju da je osam ljudi iz BiH od 2006. godine uključeno u proces izrade projekta i da su se usaglasili s nekim odredbama gradnje, te da te dokumente donosi u Paralamentarnu skupštinu BiH. No, daleko od toga da je stvar gotova i konačna.
– Ekspertni timovi BiH i Hrvatske još su 2006. usuglasili stajališta kada je u pitanju Pelješki most. Ako su ekspertna tijela BiH i Hrvatske ta pitanja već usaglasili ja ne vidim tu ništa sporno i bit ću slobodan da ono što sam danas dobio materijala proslijedim Parlamentarnoj skupštini BiH. Jer, Ministarstvo prometa kao ni bilo koje drugo ministarstvo nije to koje odlučuje o ovakvim stvarima – rekao je ministar Jusko za Patriju.
Ministar prometa BiH dalje kaže da su mu danas u Neumu pokazali i fotografije idejnog rješenja za Pelješki most; bio bi visok 55 metara, a razmak između stubova nosača 280 metara.
– Ja sam danas dobio uvjeravanja da su naši ljudi tada tražili 55 metara visinu mosta. Također, danas sam čuo da najveći brod koji je ikada ušao u Hrvatsku može proći kroz taj prolaz, jer njegova visina iznosi 45 metara – dodao je Jusko.
Od ranije postoji zaključak Predsjedništva BiH kako se Pelješki most ne može graditi bez pune saglasnosti dviju država, a saglasnosti ne može biti dok se ne riješi pitanje pomorske granice u Neumskom zaljevu.
To je konstrukt koji će prelaziti preko bh. teritorijalnih voda, unutrašnjeg mora i bh. morskog segmenta koji BiH vodi u međunarodne vode.
– Mi imamo pravo na međunarodne vode putem koridora koji ide od Neuma pa do Korčule. Svaka država koja izlazi na more, pa makar i metar, ima pravo na međunarodne vode. Mi imamo koridor od približno 60 kilometara, tj. od zaliva Neum, pa između Hvara i Korčule i dalje na otvoreno more. Ako neko hoće da pravi most, mora se obratiti arbitražnom sudu u Hamburgu, Strasbourgu ili gdje hoće, jer se te stvari sudski rješavaju. U suprotnom to je agresija. Ne može niko ništa graditi na tuđem teritoriju. Kako ćemo mi drugačije doći do međunarodnih voda nego vodenim koridorom – ranije je upozorio akademik Ibrahim Bušatlija, ekspert za geomorfologiju i član Pomorskog društva Bosne i Hercegovine.