„Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa
samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj…”
(Miroslav Krleža)
Svim građanima Bosne i Hercegovine želimo sretan Dan državnosti!
Redakcija Visoko.co.ba
Smrt fašizmu! Sloboda narodu! Riječi su kojima je prije 69 godina otvoreno prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je održano u Varcar Vakufu, današnjem Mrkonjić- Gradu. Na taj za našu zemlju historijski dan, obnovljena je državnost BiH. Odlukom 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda, BiH je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država jednakih prava za sve narode. Potvrđivanjem historijskih granica koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, BiH postaje jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
Oduševljenje i euforija – svi na jednom mjestu
Dušan Gašić ponosni je vlasnik kuće u kojoj je 25. novembra 1943. godine u 19 sati održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Prisjećajući se, Gašić kaže: “Tog dana u Mrkonjić-Gradu vladalo je veliko oduševljenje i euforija, zbog toga što je Mrkonjić izabran za mjesto zasjedanja. Moja porodica i ja smo sretni što su baš našu kuću izabrali, iako su imali i drugih mjesta. Mislim da je presudila sigurnost koju su vidjeli u mojoj porodici.”
Jedan od članova ZAVNOBiH-a bio je i Mile Perković. “Na zasjedanju ZAVNOBiH-a bilo je ljudi iz raznih krajeva BiH. Među njima bilo je i popova, hodža, boraca, političkih radnika, običnih seljaka. Svi su se skupili u toj sali i tu su udareni temelji BiH. U sali je vladalo veliko oduševljenje, jer smo stekli sve za što smo se borili i ginuli”, prisjeća se Perković.
Tito “presudio”
Uoči zasjedanja ZAVNOBiH-a i dalje su vođeni iscrpni i dugi razgovori oko budućeg državnog statusa BiH između predstavnika Pokrajinskog komiteta za BiH Rodoljuba Čolakovića i Avde Hume, sa Milovanom Đilasom, Sretenom Žujovićem i Mošom Pijade. Čolaković i Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem, te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica.
Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju o BiH kao ravnopravnoj federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH.”
BiH – zajednica Srba, Hrvata i Muslimana
Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH, u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zajednica, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova, koja je predstavljala BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembra. 1943. godine). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
ZAVNOBiH je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. U Mrkonjić-Gradu nalazi se spomen-muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i Dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.
Održana su tri zasjedanja ZAVNOBiH-a, i to prvo u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i Hercegovine), drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944, treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.