Razgovarao Nedim Pobrić
BiH bi već u oktobru ove godine, ako Vijeće za opće poslove u septembru prihvati aplikaciju naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji (EU), trebala dobiti upitnik Evropske komisije koji će sadržavati oko 2.500 pitanja iz svih sfera našeg društva. Odgovaranje na ta pitanja, što je ograničeno vremenskim rokom od dva do četiri mjeseca, procjenjuje se, bit će najkompleksniji i najizazovniji proces na evropskom putu BiH.
Upravo je iz tog razloga jučer finalizirani tekst mehanizma koordinacije bio jedan od dva uvjeta za prihvatanje kandidature za članstvo u EU, s obzirom da se radi o mehanizmu pomoću kojeg će BiH efikasnije odgovoriti zahtjevima EU-a. Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić je u razgovoru za Faktor pojasnio ulogu mehanizma koordinacije u procesu približavanja EU.
FAKTOR: U posljednje vrijeme su se vodile rasprave o temi uloge i nadležnosti različitih nivoa vlasti u okviru mehanizma koordinacije. Kakvu ulogu će kantoni, entiteti i država BiH imati u tom sistemu i šta mehanizam koordinacije zapravo znači za proces donošenja odluka u BiH?
TADIĆ: Treba imati u vidu da mehanizam koordinacije nije nikakvo tijelo koje donosi konačne odluke. On, kao što mu ime kaže, koordinira aktivnosti između nivoa vlasti unutar političkog i ustavnog sistema BiH, kako bi, što bi najjednostavnije bilo rečeno, lijeva ruka znala šta radi desna. I dalje svaki od tih nivoa vlasti sam za sebe ima nadležnosti koje koristi kao izvor prava prilikom adaptacije svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. Svi učestvuju u svim pitanjima, da bi svi znali u zemlji šta se dešava, a onda svaki od tih subjekata sam za sebe adaptira svoje propise u skladu sa onim što predstavlja evropsko pravo. Mehanizam koordinacije je jedan sto za kojim sjede predstavnici svih nivoa vlasti, kako bi svako od njih znao šta je njegov dio posla u vezi sa postupkom prilagođavanja našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. Niko ne može bilo kojem kantonu uskratiti pravo da sam za sebe donosi odluke kakve hoće i nijedan mehanizam koordinacije ne može da mu nametne neko rješenje. Sutra se može promijeniti vlast i da jedan od kantona kaže da neće u Evropu i za njega ne važi bilo šta što se dogovori sa njim ili bez njega u okviru tog mehanizma koordinacije.
FAKTOR: Da li to u praksi znači da jedan od kantona može zaustaviti evropski put BiH, čak i kada se radi o pitanjima koja nisu u ustavnoj nadležnosti kantona?
TADIĆ: On može blokirati cijeli evropski put BiH ako je to što blokira u toj mjeri bitno da EU kaže da bez tog uvjeta ne možemo dalje. Mehanizam koordinacije upravo služi za to da svaki kanton ne vodi sopstveni evropski put već da se nađu ljudi na jednom mjestu i da razgovarajući dođu do onih rješenja koja su najfunkcionalnija i najproduktivnija za evropski put BiH. Onda je manji stepen mogućnosti da će neki kanton, Distrikt Brčko ili neki od entiteta voditi zasebnu politiku. To i dalje ne znači da je usvajanjem mehanizma koordinacije usvojen nekakav novi unutrašnji poredak u BiH koji suspendira postojeće ustavno i političko uređenje. Kanton može sam za sebe da ne da saglasnost na neki zaključak u okviru mehanizma koordinacije, ali to ne znači da neka većina koja postoji u Parlamentarnoj supštini BiH i koja hoće da uradi nešto što se tiče EU-a, ne može i bez pozitivnog stava kantona da to uradi.
FAKTOR: Na koji način se može osporiti moguća opstrukcija, primjera radi, jednog od kantona?
TADIĆ: U skladu sa Ustavom BiH i Poslovnikom Parlamentarne skupštine BiH. Svako svoj posao radi i dalje, a mehanizam koordinacije je nešto poput centra ravnoteže u glavi. Mehanizam koordinacije je specifičnost jedna u vezi s nama s obzirom na podijeljene nadležnosti. Zbog toga je Savez za promjene mnogo otvorenije pristupao izradi same odluke o mehanizmu koordinacije, znajući da i dalje ne može niko nikog preglasati, dok su neki subjekti, poput SNSD-a, od toga pravili dramu. Sve je to samo bilo gubljenje vremena.
FAKTOR: Da li je usvojeni mehanizam koordinacije dovoljno funkcionalan da omogući BiH da u predviđenom vremenskom roku, koji neće biti duži od četiri mjeseca, odgovori na upitnik Evropske komisije koji ćemo vjerovatno dobiti u oktobru?
TADIĆ: Mislim da će neke stvari biti ubrzane čim prođu lokalni izbori, ali to i dalje ne znači da neće biti opstrukcija.