Razorni zemljotres, u kojem je poginulo nekoliko stotina ljudi, prije dva dana pogodio je Italiju. Stari gradić Amatrice bukvalno je sravnjen sa zemljom, a mi smo provjerili da li bi zgrade u Sarajevu izdržale jače potrese i jesu li takvi zemljotresi uopće mogući u Bosni i Hercegovini.
– Teritorija BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Što se tiče Evrope, seizmički aktivnije od nas su Grčka, Italija, Turska, s tim da smo i mi tu negdje u vrhu i gotovo svaki dan ima slabijih zemljotresa koje registriramo – kazao je za Faktor Ivan Brlek iz Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda, dodajući da je vjerovatnoća razornijih zemljotresa u BiH u narednom periodu veoma mala.
Svakodnevni potresi
Brlek pojašnjava da ne bi trebalo doći do razornijih zemljotresa ako se češće događaju oni slabog intenziteta. Prema njegovim riječima, u Sarajevu se uglavnom mogu očekivati zemljotresi od 4-5 stepeni i to su oni koji ne izazivaju materijalne štete. Ako bi došlo do potresa iznad 6,6 stepeni Merkalijeve skale, moglo bi doći do oštećenja zgrada, a do njihovog rušenja tek iznad 8 stepeni Merkalijeve skale, ističe Brlek.
Profesori Građevinskog fakulteta u Sarajevu Muhamed Zlatar i Zlatko Langof kažu da u Sarajevu umjereni potresi mogu izazvati manja oštećenja, poput rušenja dimnjaka, dijelova fasade, pukotina u pregradnim zidovima, ali do nesreća i kolapsa građevina ne bi trebalo doći.
– Ne može se precizno ocijeniti stanje pojedinih zgrada, jer bi za svaki objekat trebalo prethodno izvršiti geološka istraživanja, snimak konstrukcije i numeričke proračune koji bi dali konačnu ocjenu sigurnosti objekta na seizmičke udare. Međutim, činjenice su da su osjetljivi objekti starije gradnje, a naročito vjerski objekti, džamije i crkve – tvrdi Langof.
I profesor Zlatar smatra da u Sarajevu nema zgrada koje bi bile u potpunosti srušene, ali bi u slučaju jačeg zemljotresa najviše bile oštećene zgrade koje nisu građene po savremenim propisima.
– Imamo dosta zgrada koje su pravljene prije 50, 60 ili 100 godina. One nisu građene za trusna područja. Građene su od opeke, bez serklaža pod vertikalnim uglovima, to je gradnja između dva svjetska rata. Na tim građevinama moguća su nešto veća oštećenja, prilikom jačeg potresa – ističe Zlatar, dodajući da bi štete bilo i na svim austrougarskim zdanjima poput zgrade Predsjedništva BiH, Pravnog fakulteta i Zemaljskog muzeja, ali i starim zgradama u okviru bolnice Koševo.
Opasnija klizišta
Navodi da su osjetljivi i noviji objekti, koji se rade bez projekata, a to je najčešće bespravna gradnja i nadogradnja.
– Za Sarajevo su mnogo opasnija klizišta od zemljotresa, o kojima se uopće ne vodi računa. Ilegalna gradnja i dalje cvjeta, pa se ne konsultiraju ni stručnjaci za gradnju objekata. Upravo bi takve zgrade i kuće prve nastradale prilikom jačeg zemljotresa u blizini Sarajeva – tvrdi Zlatar.
Najveći zemljotres u Banjoj Luci
U Bosni i Hercegovini najveći zemljotres, jačine 6,6 stepeni Richtera, zabilježen je u Banjoj Luci 1969. godine. Tada je 15 osoba izgubilo život, hiljadu ljudi bilo je povrijeđeno, a materijalna šteta ogromna. U okolini Sarajeva najjači zemljotres zabilježen je 1962. godine. Epicentar je bio na Treskavici a iznosio je 6, 2 stepena po Rihteru. Izazvao je manju materijalnu štetu.