Kakvi su poslovni rezultati BH Telecoma u 2016. godini?
Rezultati su već objavljeni i dostupni javnosti. Mi smo polugodišnji obračun završili krajem jula kako i nalaže zakon. Možemo konstatovati da ono što smo zacrtali, ono što sam ja ponudio u svom programu na konkursu, da je ostvareno. Moj plan je bio da u kratkom roku, dakle u prošloj godini, stabilizujemo rezultate na bazi upravljanja troškovima. Bili ste svjedoci da smo mi to uspjeli uraditi i u 2015. smo imali veću dobit i veću EBITD-u. Mi smo prošle godine imali blizu 30 miliona KM manjih troškova, ali kresanje troškova ima svoje limite. U prvoj polovini 2016. smo imali prihode na nivou prihoda iz 2015. i tu se vidi da smo stabilizirali prihode. Dobit je nešto manja, za nekih 6-7 miliona KM, zbog toga što smo imali knjiženje troškova održavanja koja smo u prošloj godini knjižili u drugom dijelu godine. Fakture za održavanje u visini od oko 25 miliona KM u 2015. su stigle u drugoj polovini godine pa nisu ni knjižene u prvom dijelu godine, a u 2016. smo te troškove knjižili od početka godine i vjerovatno ćemo na kraju godine i taj dio iznivelisati i da će i dobit biti na nivou iz 2015.
Pad prihoda i rast dobiti je nešto što je karakterisalo 2015. godinu za BH Telecom, dok su druga dva operatera zabilježili i pad dobiti i pad prihoda. Kako zaustaviti opći trend pada prihoda?
Svi smo svjedoci da se sve više koriste tzv. OTT usluge (Viber i WhatsAp) i da su one trenutačno besplatne. Mi se moramo preorjenisati i ići za potrebama potrošača, a to je sve veće korištenje tzv. data saobraćaja na koji se OTT usluge i naslanjaju. S druge strane, idemo u redizajn naše ponude tako da naše usluge koje su nezamjenjive ljudi koriste u što više segmenata. U konačnici, korisnicima ćemo ponuditi novi set usluga koje će kompenzirati pad tradicionalnih usluga. Povećali smo broj korisnika novim ponudama i na bazi toga smo zadržali nivo prihoda.
Kako će se na poslovne rezultate odraziti odluka RAK-a o snižavanju cijene usluga?
Regulator je donio niz mjera koje dovode do pada prihoda u oblasti telekomunikacija. Mi moramo to kompenzirati novim korisnicima i novim uslugama kako bi i ovaj gubitak prihoda kompenzirali.
BH Telecom se 2015. vratio na prvo mjesto i po dobiti i po visini prihoda. Kakva je pozicija BH Telecoma u 2016. na tržištu telekom operatera?
Po većini kriterija (broj korisnika, prihodi, dobit, tržišni udio) mi smo bili i ostali na prvom mjestu. Samo smo u 2014. izgubili primat u visini dobiti, ali smo i tu ubjedljivo prvi. Po svim ovim parametrima mi smo na prvom mjestu i u 2016. i nema naznaka da je iko od konkurenata i blizu. Vlasnik, a to je Vlada FBiH, je propisao da dobit bude 70 miliona KM i siguran sam da ćemo mi to ostvariti.
Šta je sa brojem korisnika?
U mobilnoj telefoniji nema većih promjena s tim da mi popravljamo strukturu naših korisnika u smislu da povećavamo broj onih koji su na pretplati. Moja TV je i dalje najbrže rastuća usluga i za njom i dalje postoji potražnja. Pored standardnih i već prepoznatih usluga nudimo i tzv. cloud tehnologiju i tu imamo, usudio bih se reći, ponajbolju tehnologiju u regionu. Poslovnim subjektima ćemo olakšati poslovanje kroz ova cloud rješenja i za tim postoji sve veći interes.
Kada će BH Telecom uvesti 4G mrežu?
Naš hendikep je to što država još nije osigurala frekvencije, odnosno dozvole za razvoj 4G mreže. U međuvremenu, tehnologije su uznapredovale i već postoji tehnologija 4G+ mreže ili 4G Advance. Mi smo prije prikupili inicijalne ponude od tri dobavljača opreme, izdvojena su sredstva u BH Telecomu, mreža je uglavnom spremna za instalaciju 4G mrežnih stanica. Uvođenje 4G mreže će nas ojačati jer ta mreža nudi velike brzine. I u ovom slučaju ponovo nas država sputava, ali je državni ministar saobraćaj i komunikacija Ismir Jusko poduzeo određene korake da se i u tom dijelu završe poslovi. Mi smo za 4G potpuno spremni, nama to treba, a korisnicima će donijeti benefite i sada je do države.
Dobit BH Telecoma je u odnosu na 2010. prepolovljena, sa 155 miliona KM na 89 miliona KM. Neki će reći da je 2010. trebalo prodati BH Telecom jer je bio znatno vredniji. Slažete li se s tim?
Više je način na koji se izračunava vrijednost preduzeća. Pad prihoda i dobiti se dešava od 2006. U to vrijeme je i počela prva priča o privatizaciji i ima onih koji i tada govore da je tada trebalo prodati BH Telecom jer je tada vrijedio najviše. Mi smo prikazali da smo kroz dobit, porez na dobit i ostala izdvajanja u ovom periodu državi uplatili oko 2 milijarde KM. Prema svim relevantnim procjenama 2006. vrijednost BH Telecoma bila je manja od dvije milijarde KM. Zaključak se sam nameće: 2006. smo mogli privatizirati BH Telecom za maksimalno 2 milijarde KM i danas ne bismo imali taj resurs. Danas imamo i BH Telecom i dobit koji uplaćujemo u budžet.
Koji je vaš stav o pitanju privatizacije?
Ono što je naš stav i što smo saopćili zaposlenicima jeste da ako mi stabiliziramo situaciju, ako se budemo odgovorno ponašali i budemo imali rezultat, vlasnik neće imati razlog za prodaju. Da su se nastavili trendovi iz 2006. mislim da bi bilo teško pružiti argumente da se ne ide u privatizaciju. U ove dvije godine mi smo pokazali da se ovim resursom može kvalitetnu upravljati i da država može imati koristi. Desio se pad, taj pad je zaustavljen, ali čak i uz taj pad BH Telecom je državi donio više nego da je prodan 2006. Povećali smo vrijednost BH Telecoma za preko 50 miliona KM, da ne navodim neke druge razloga kao što su sigurnosni ili činjenica da nas zbog naših društveno-odgovornih aktivnosti nazivaju Ministarstvom sporta i kulture.
Jedna od čestih informacija u javnosti jeste da u BH Telecomu postoji višak zaposlenih. Jesu li rađena analize i možete li nam usporediti broj zaposlenih u BH Telecomu i u nekim drugim telekom operaterima u Evropi?
Mi smo uštede pravili i na broju zaposlenih. U prošlog godini je iz BH Telecoma otišlo oko 200 radnika, uglavnom u penziju. U istom periodu zaposlili smo 54 osobe. Od toga 42 zaposlenika su osobe koje su u BH Telecomu obavile pripravnički staž što znači da smo ih na neki način “naslijedili” od prethodne uprave. Uglavnom, broj zaposlenika je smanjen za oko 150. Mi smo prošle godine uradili jednu kompleksnu reorganizaciju sa ciljem da što više zaposlenih komunicira sa korisnicima, da im prodaje naše usluge ili servisiraju njihove potrebe. Za neke poslove, kao što su čuvanje i čišćenje, se orjentisali potpuno a outsourcing i to nam se pokazalo kao tri puta jeftinije. Neke kompanije u regiji, koje su slične veličine kao i BH Telecom, imaju manji broj zaposlenika. No, tu se radi o globalnim kompanijama i ako Deutsche Telekom dođe u Hrvatsku i ima manje zaposlenih od nas to ne znači da su njihovi radnici produktivniji. Radi se o tome da softverska rješenja, marketing i mnoge nabavke rade u centralama. Ako bi došlo do privatizacije BH Telecoma vjerovatno bi došlo do smanjenja broja domaćih radnika, ali to ne znači da bi isti posao bilo angažirano manje ljudi. Jednostavno, dio poslova bi se obavljao u centralama.
BH Telecomu se prigovara i da je ponekad trom, ali vi kažete da je to zato što poštujete sve zakone i procedure. Kako je moguće da neko drugi radi brže jer ne poštuje zakone i možete li navesti konkretne primjere?
Javno ću reći da bi BH Telecom kad izgubi na tržištu miliona KM to znači milion KM manje u budžetu FBiH koja se zadužuje za taj miliona kod MMF-a. Da imamo ravnopravan odnos na tržištu sa konkurencijom, mogli bismo imati od 10 do 20 miliona KM veću dobit.
Kakve su reakcije vlasti na vaše zahtjeve za ravnopravnim uvjetima na tržištu?
Reakcija je spora ili je mi ne vidimo kako treba. Svjesni smo s čim se država morala i mora pozabaviti. Regulator je nas podijelio na dominantne i alternativne operatere i to je sasvim logično jer se povoljnijim uvjetima poslovanja za alternativne operatere podiže nivo konurentnosti. Alternativni, slabiji operateri imaju zagarantovane niže troškove dok ne ojačaju, ali bi te pogodnosti trebale prestati kad operater ojača. Mi sad imamo situaciju da jedan od operatera koji se vodi kao alternativni ima 20 posto niže cijene troškova korištenja mreže dominantnih operatera. Također, mi sve svoje cjenovnike moramo mjesec dana prije poslati regulatoru, što njima daje dovoljno vremena da reagiraju na našu ponudu i da istu ponudu, bez obavezne prethodne najave, puste prije nas.
Postoji li danas neki “alternativni” operater koji ima više korisnika od nekog od “dominantih” operatera?
Da, konkretno se radi o Telemachu koji ima veći broj korisnika i od BH Telecoma kada se radi o televiziji. Što se tiče ostalih usluga, Telemach je skoro dostigao ili prestigao recimo HT Eronet. No, mi imamo informaciju da neki od tih alternativnih operatera ne prijavljuju tačan broj korisnika. Time su oštećene i televizijske kuće jer se prava plaćaju po broju korisnika. Recimo, da mi prikažemo da imamo 80.000 umjesto stvarnih 160.000 korisnika Moje TV mi bismo uštedjeli nekih 10-ak miliona KM.
Kablovski operateri, uključujući i BH Telekom, poslali su, prema tvrdnjama medija, pismo u kojem traže da se nadležni očituju o “privilegovanim” operaterima kojima je, navodno, omogućena višemilionska korist zbog korištenja električnih stubova.
Taj dio je najproblematičniji i mi smo pisali i Parlamentu. Jedan od tih alternativnih operatera koristi 40.000 stubova Elektroprivrede BiH bez ikakve dozvole i naknade.
Šta konkretno očekujete od vlasti?
Pa tu su trebali da reaguju oni koji izvršavaju zakon prije zakonodavca. Ovaj zakonski okvir ne poznaje takvu vrstu ponašanja. Neki ljudi izvana su došli i na stubove Elektroprivrede BiH postavili kablove potpuno nezakonito. Ponesena je krivična prijava protiv N. N. osobe iako je lako utvrditi čiji su to kablovi, ali opet nemamo ni reakciju sudstva, inspekcija, države koja se prećutno lišava desetina miliona KM ili perspektive firme koja državi donosi prihode.
Kako se to nelegalno korištenje reflektira na položaj i perspektivu BH Telecoma?
Mi smo izračunali da nas u urbanoj zoni kilometar mreže, bez materijala jer i oni po stubovima kače isti materijal, košta od 64.000 KM na više, pri čemu nam treba dvije godine da uradimo infrastrukturu. Jedan od alternativnih operatera ovdje u KS koristi stubove električne rasvjete. Onaj ko radi na taj način nema ni blizu troškove kao mi, i pošto radi nezakonito može biti brži. E zbog toga se govori o tzv. tromosti. Mi da bismo došlo došli u jedno naselje u Sarajevu treba nam 3-4 miliona KM i dvije godine. Oni koji rade nezakonito mogu doći za sedam dana i za 300.000 KM.