Predizborna kampanja za lokalne izbore, koji će se u Bosni i Hercegovini održati 2. oktobra, uveliko se zahuktala. Kako bi zadobili naklonost birača, politički lideri, uglavnom vladajućih stranaka, na početku kampanje lijepili su plakate, dijelili olovke i duvali balone, a onda kako su dani odmicali otvarali autoputeve, škola i domove.
O temama i potrebama lokalnih zajednica slabo ko govori, a i slogani ispisani na plakatima i bilbordima, na kojima se smiješe političari, neznani i znani, formulisani su kao da se održavaju opšti izbori, a ne lokalni, tvrde analitičari.
Većina partija je kao magnet za birače izabrala riječi – “snaga”, “za sve nas”, “za život kakav želiš”, ali – bez pravog efekta.
Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”, koja prati regularnost izbora, kaže da se i ranije moglo pretpostaviti da će ovi izbori proteći u specifičnoj atmosferi u kojoj će svi biti angažovani.
“Znamo da su i ranije donijeli odluku da zakonodavna tijela, na državnom i na entitetskom nivou, neće raditi do 15. oktobra, što je upućivalo na zaključak da će se svi oni angažovati kada su u pitanju lokalni izbori, te da će se iz tog razloga, manje govoriti o onim lokalnim temama i istinskim problemima građana, a više o političkim temama od kojih građani neće imati apsolutno nikakvu korist”, tvrdi Šehić.
Ponovo će se govoriti, ističe Vehid Šehić, o nekim etničkim problemima, “ugroženosti jednih, drugih, trećih, što će prema mom mišljenju, činiti kampanju apsolutno neprihvatljivom, kad je u pitanju lokalni nivo vlasti”.
Politolog i nekadašnji političar Rasim Kadić ocjenjuje da su politički lideri u BiH konačno shvatili da su i lokalni izbori važni, odnosno “da oni nisu pitanje njihove lokalne organizacije, nego globalno pitanje njihovih političkih stranaka”.
“Povećanjem prihoda od PDV-a, drastično su se povećali i prihodi općina, odnosno, povećana je uloga općinskih načelnika, prvenstveno u raspodjeli tih sredstava i potpuno je razumljivo da oni načelnici koji imaju mandat četiri godine mogu da ‘čuda naprave’ i u pozitivnom i u negativnom smislu. Oni mogu da budu važni igrači u discipliniranju ili jačanju biračkog tijela. Tamo gdje pobjede za načelnike općina, tamo dobijaju moć, koju onda za dvije godine, uoči općih izbora, mogu da pretvore u novu pobjedničku snaga”, riječi su Kadića.
Na oktobarskim lokalnim izborima učestvovat će 103 političke stranke, 171 nezavisni kandidat, 58 kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 106 koalicija i 17 nezavisnih kandidata.
Prema mišljenju sociologa Hidajeta Repovca, u posljednjih dvadesetak godina nije se ništa promijenilo.
“Sve iste stvari, sve isti maniri sloja ljudi koji niti zna, niti hoće da nešto promijeni a hoće da bude neki faktor, neki činilac buduće politike. Na bilbordima prije bi se reklo da reklamiraju neke stomatološke ordinacije, salone za uljepšavanje, kozmetička sredstva, a ne da se natječu da dođu na poziciju sa koje bi mogli učiniti da ljudima u Bosni i Hercegovini bude bolje”, navodi Repovac.
Birači su opet ogorčeni dosadašnjim odnosom političara prema njima.
Rasim Kadić je mišljenja da velikim političkim strankama za lokalne izbore i nisu potrebne velike ideje.
“Sve se kod nas – i kada su lokalni i kada su opći izbori – pretvorilo u neku opću priču. Gotovo da nema neke razlike u tom pogledu. Zbog toga ova kampanja neće biti ono što mi od nje očekujemo, nego će biti ono što lideri od nje žele da naprave”, zaključuje Kadić.