Posljednjih dana u fokusu visočke javnosti ponovo je nelegalna gradska deponija Očazi, o čemu smo Vas blagovremeno informisali. U danima vikenda koji su iza nas, predstavnici MZ Zimča su, prema dobijenim uputama i sa unaprijed utvrđenim anaketnim listićima koje su za građane pripremile općinske vlasti, sa samo jednim pitanjem:”Da li ste ZA sanaciju deponije ili NE?”, obilazili građane i usput ih upoznavali s obećanjima koja su dobili na sastanku održanom u četvrtak 14.02.2013. godine, u zgradi Općine Visoko, o kojem smo vas već informisali. Također ćemo vas blagovremeno informisati i o rezultatima provedene ankete. Ono što nas je posebno zainteresovalo pored silnih obećanja jeste činjenica da je Općina Visoko preuzela obavezu da otkupi jedan dio zemljišta od Asfaltgradnje d.o.o. Visoko za izgradnju sportsko-rekreativnog centra. Ne bi to bilo ništa čudno da nismo u neposrednom kontaktu s mještanima Gornjeg Moštra saznali da je zemljište na kome se nalazi deponija uvijek bilo u vlasništvu države, odnosno Općine Visoko, a da je sad u vlasništvu Asfaltgradnje d.o.o. Visoko, i da mještani nikada do kraja nisu upoznati niti od jedne vlasti kako i na koji način je došlo do promjene titulara na zemljištu u Očazima na kome se nalazi deponija. Tragom ovih informacija pokušali smo doći do odgovora kako se to krčmi državno zemljište u Visokom.
Ono do čega smo uspjeli doći je Ugovor broj: 0691 od 02.06.1999. godine, zaključen između tadašnjeg načelnika Kenana Jusufbašića i tada D.D. Aasfaltgradnje Visoko, zastupana po direktoru Softić Fuadu.
Iz analize sadržaja navedenog Ugovora došli smo sljedećih zaključaka:
Predmet navedenog Ugovora je naknada za dodijeljeno zemljište d.d. Asfaltgradnji Visoko i to po Rješenju Općinskog Vijeća broj:01/1-012-171/98 od 30.11.1998. godine i Rješenju Općinskog Vijeća broj: 01/-210/97 od 12.09.1997. godine. Obzirom da se u ugovoru koristi pojam dodijeljeno zemljište, pretpostavljamo da je Općina zemljište na kojem se nalazi deponija na zakonu utemeljenim aktima proglasila gradskim građevinskim zemljištem, jer se samo gradsko građevinsko zemljište može dodjeljivati od strane Općine uz naknadu. Ono do čega nažalost nismo uspijeli doći su navedena Rješenja koja bi nam dodatno razjasnila o kojem i kakvom se zemljištu radi, te kako i na koji način je dodijeljeno Asfaltgradnji d.d. Visoko.
Ugovorom se također regulišu odnosi između Općine Visoko i D.D. Asfaltgradnja za vrijeme ranijeg korištenja zemljišta u periodu od 1990-1999. godine i prijenos prava vlasništva s Općine na Asfaltgradnju,.
Ugovorom je Asfaltgradnja d.d. preuzela obavezu da za raniji period korištenja zemljišta te prijenosa prava prava vlasništva Općini Visoko isplati 1.800.000,00 KM sa mogućnošću da se navedeni iznos isplati i kroz kompenzaciju.
Dalje se iz Ugovora saznaje da tadašnji načelnik u skladu sa Rješenjem Općinskog vijeća Visoko dozvoljava da se nakon potpisivanja predmetnog Ugovora donesu pojedinačna Rješenja o prijenosu prava vlasništva na D.D. Asfaltgradnju Visoko, a što će uraditi Općinska uprava za geodetske poslove i katastar nekretnina. Nigdje se u Ugovoru ne navodi broj i sadržaj Rješenja u skladu sa kojim tadašnji načelnik dozvoljava tadašnjoj Upravi za geodetske poslove i katastar nekretnina izradu pojedinačnih rješenja o prenosu prava vlasništva.
U Ugovoru se ne navodi o kojem se zemljištu tačno radi, niti se navodi lokacija zemljišta.
Iz člana V Ugovora se može zaključiti samo da se radi o lokalitetu Očaza i to na zemljištu na kojem se nalazi deponija, jer se ovim članom Asfaltgradnja obavezuje da će dozvoliti deponovanje smeća na postojećoj lokaciji, dok se ne otvori nova deponija, te se članom VI I VII obavezuje na regulaciju kanalizacije naselja Zimča u rijeku Bosnu, i ujedno obavezuje na zaštitu vode i vazduha u skladu sa pozitivnim Zakonskim propisima.
Ovaj ionako konfuzan i nejasan Ugovor dodatno usložnjava i sama zakonska regulativa kojom je bila regulisana materija gradskog građevinskog zemljišta, a koja je bila na snazi u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora.
Tako, Zakon o građevinskom zemljištu iz 1986. godine, koji je sa promjenama iz 1990. godine bio preuzet u Federaciji Bosne i Hercegovine bez daljih izmjena, odredbom člana 4. gradsko zemljište definira isključivo kao društveno, odnosno državno vlasništvo, te na njemu omogućavao samo sticanje prava propisanih Zakonom, a odredbom člana 5. izričito isključuje mogućnost otuđenja ovog zemljišta iz društvenog/državnog vlasništva; tek Zakon iz 2003. godine uvodi jednu od najznačajnijih novina tako što članom 4. propisuje da gradsko građevinsko zemljište može biti u privatnom i u državnom vlasništvu.
Dakle, imajući u vidu navedene zakonske odredbe samo po sebi se nameće pitanje kako i na koji način je došlo do promjene titulara zemljišta i u skladu sa kojim propisima?
Nadalje ako se uzme u obzir činjenica da je Asfaltgradnja d.o.o. Visoko vlasnik lokaliteta na kojem se nalazi gradska deponija Očazi, to po logici stvari i ovlaštenja koja pripadaju svakom vlasniku znači da Asfaltgradnja d.o.o. Visoko može sa svojim posjedom raditi šta hoće, tj. u svoj posjed može pustiti bilo koga pa tako i JKP Visočicu, osim ako ti postupci vlasnika neće ugražavati drugog.
Ako bi se Asfaltgradnja odlučila da koristeći se svojim vlasničkim ovaštenjima dozvoli ulazak JKP Visočica u deponiju pod izgovorom sanacije iste, bez saglasnosti građana MZ Zimča, a posebno građana Gornjeg Moštra koji su najviše izloženi negativnim dejstvima deponije, u tom slučaju ne smije nikako zaboraviti da se kao vlasnik pri korištenju svoje stvari mora uzdržati od postupaka koji će izazvati povredu prava druge osobe, a u konkretnom slučaju ugroziti zdravlje građana Gornjeg Moštra i dijela Donje Zimče.
Asfaltgradnja je koristeći se pravima koja pripadaju vlasniku prije otprilike dvije godina zabranila odlaganje otpada na deponiji, tačnije zabranila ulazak JKP Visočica na deponiju, a što se vidi iz Odgovora na zahtjev o deponovanju otpada broj:03/1-23-7-23/10 od 13.01.2010. godine, do kojeg smo došli. U Odgovoru se navodi, između ostalog, da je Asfaltgradnja d.o.o. vlasnik cijele deponije, te da Općina Visoko i JKP Visočica nisu postupili po zahtjevu Asfaltgradnje za otklanjanjem smeća sa saniranog dijela deponije, te zbog činjenice da isti u kontinuitetu Općina Visoko i JKP Visočica vrše uznemiravanje prava vlasništva Asfaltgradnje.
Sagledavši sve činjenice dolazimo i do zaključaka da bi građanima Gornjeg Moštra i ostalim koji se osjećaju ugroženim, a na osnovu Protokola koji je zaključen između MZ Zimča i Općine Visoko, dana 28.06.2005. godine koji nije u cijelosti ispunjen, činjenice da Asfaltgradnja kao vlasnik zemljišta na kojem se nalazi nezakonita i nelegalna nije ništa uradila po pitanju zaštite životne sredine, a na što je bila obavezana članom VII gore navedenog Ugovora, a u skladu sa članom 3. Zakona o zaštiti okoliša u FBiH kojim je propisano:
„.. da svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ustavno pravo. Svako ljudsko biće ima pravo na život u okolišu podobnom za zdravlje i blagostanje, stoga je individualna i kolektivna dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija…“, da svoju zaštitu pronađu kod nadležnih inspekcijskih organa ili u krajnjem slučaju na sudu.
Ova pisanja nemaju za cilj diskreditaciju niti okrivljivanje bilo koga. Cilj je samo jedan – da konačno neko ovom narodu kaže istinu ma kakva ona bila. I da se prestane s ucjenama onih koji su vas izabrali. A Vi koji birate pokušajte malo pamtiti, malo rezonovati i gledati, ne šta Vam govore, nego ko Vam govori, a govore uvijek isti, direktno ili iz sjene, oni ili njihovi učitelji.