Zbog toga su u svijetu sve popularniji tzv. tihi događaji poput mirnih večera u okviru kojih ljudi objeduju i tiho razgovaraju bez bučne muzike. Tu su i klubovi knjiga gdje ljudi u tišini čitaju, a sve s ciljem da se organizam smiri.
Britanski ekspert za buku Stephen Stansfeld sa Univerziteta Queen Mary već 30 godina istražuje štetne efekte buke na naše zdravlje.
“Napravljen je veliki pokret ka tome da se tišina sve više cijeni. Pokrenuta je prava mala revolucija tišine”, kazao je.
Povećava nivo stresa
Tijelo je napravljeno da odgovori na buku koja je signalizirala potencijalnu opasnost našim precima da bježe ili da se bore. U tom trenutku tijelo proizvodi hemikaliju za uzbunu dopamin. Samim time povećava se proizvodnja nivoa hromona stresa koji u kontinuitetu može biti vrlo štetan za zdravlje – oslabljuje imunitet, uzrokuje poremećaje u spavanju, izaziva glavobolje i neplodnost te povećava pritisak.
Povećava rizik od moždanog udara
Zbog dužem izlaganju buci povećava se krvni pritisak a samim time povećava se i rizik od dobijanja moždanog ili srčanog udara. Istraživanja su pokazala da su oni ljudi koji žive u blizini aerodroma ili prometnih cesta u većem riziku da umru ranije. Rizika se povećava između sedam i 17 posto za svakih 10 decibela. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da konstantna izloženost zvuku od 55 decibela može povećati pritisak i uzrokovati srčani udar.
Šteti pamćenju
Najmanje 20 istraživanja pokazalo je da djeca koja odrastaju u blizini aerodroma ili prometnih cesta značajno zaostaju od svojih vršnjaka u čitanju, jezičkim vještinama ili pamćenju. Dokazano je da previše kortizola u tijelu zaustavlja prefrontalni korteks koji je centar za planiranje i bitan je za rad, razmišljanje i pamćenje.
Uzrokuje debljanje
Povećanje buke za pet decibela iznad 45 decibela odgovorno je za dva dodatna milimetra u našem struku. Istraživanje je pokazalo da život u blizini piste povećava rizik od pretilosti.