Pijedlog čelnika Evropske komisije Žan Kloda Junkera o uvođenju neke vrste „internet-vize“ za ulazak u EU osoba iz država Zapadnog Balkana, ali i onih izvan šengenskog prostora među poznavaocima prilika unutar EU tumači se kao političko-sigurnosna improvizacija isto onoliko koliko je to bila prethodna ideja o taksiranju ulazaka u šengenski prostor, piše bh. novinska agencija Patria. To odobrenje za ulazak plaćalo bi se pet eura.
O ovom prijedlogu još uvijek nije bilo zvaničnih bh. institucionalnih odgovora prema Briselu, a to se prvenstveno odnosi na Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova. Tek su se u javnosti čule sporadične izjave pojedinih ministara ili političkih analitičara.
Ovakav model mogao bi prvenstveno pokazati nefunkcionalnost u BiH s obzirom da bi Bošnjaci i Srbi bili gurnuti u geta jer Hrvati u BiH imaju dvojna državljanstva te im internet-vize neće trebati kao državljanima Hrvatske koja je članica EU.
Saša Magazinović, poslanik u PD PSBiH i član Zajedničke komisije za evropske integracije u razgovoru za Patriju kaže da je ovo loša poruka iz Brisela, ali napominje da je još uvijek upitno da li će proći ova mjera.
– Govorilo se o različitim modalitetima, a ovo je posljednji koji je došao do javnosti. Kad se sve sabere to nisu previše značajna sredstva za Evropsku uniju da bi taj finansijski argument prevladao. Druga strana priče koja govori o sigurnosti EU i da je to jedan od razloga također ima svoje slabe strane, jer se i to može riješiti na drugi način – kaže Magazinović.
On pojašnjava da „iz našeg ugla gledanja ovo se može doživjeti kao jedna od poruka iz EU koja otprilike artikuliše stavove onih koji govore o zasićenju proširenja EU“.
– Vi imate ljude koji zastupaju stavove da je i današnja EU za njih čak i prevelika da bi bila održiva. Naravno, za nas iz zemalja koji smo aplikanti za članstvo u EU, koji smo u određenoj fazi pristupanja, ovo predstavlja vrlo negativnu poruku i ne vidim nikakav način da ovo bude shvaćeno dugačije nego kao negativna poruka iz Brisela prema nama i našoj aspiraciji da postanemo dio EU – govori Magazinović.
S obzirom da BiH u institucijama Evropske unije nema vlast ne možemo utjecati na konačan ishod ove odluke, ali Magazinović očekuje jedinstven stav nadležnih u BiH koji će se poslati u Brisel.
– Mi ne možemo imati ulogu u tome da li će biti ovo doneseno ili ne, ali mislim da bi bilo politički odgovorno da oni koji su zaduženi za vanjsku politiku, a to je prije svega Predsjedništvo BiH, ima stav o ovom pitanju i da ga jasno saopšti i našim partnerima u EU – dodaje Magazinović.