Nacrt Reforme javnog sektora Općine Visoko, dokument je Općinske organizacije SDA Visoko, koji je izrađen u formi prijedloga općinskoj administraciji i Općinskom vijeću. Osnovni cilj dokumenta jeste strateški pristup upravljanja javnim sektorom koji se nameće kao imperativ za efikasniji i transparentniji rad javnog sektora od kojeg ovisi ukupna kvaliteta života građana općine Visoko, te funkcionisanje privrednih subjekata naše općine.
Naime, generalno se može ocijeniti da javni sektor Općine dosada nije funkcionisao na zadovoljavajući način te da svoje javne funkcije u pogledu zadovoljavanja potreba građana nije izvršavao na efikasan i transparentan način. Ovisno od javnog preduzeća ili javne ustanove imali smo različite načine funkcionisanja i upravljanja javnim sredstvima, te je funkcionisanje pojedinih preduzeća uzrokovalo dodatni pritisak na općinski budžet što bi u budućnosti moglo imati daljnje negativne posljedice ukoliko ista ne transformišu svoje poslovanje na pravi način.
U prvom dijelu ovog dokumenta dat ćemo kratak pregled trenutnog stanja javnih preduzeća sa konkretnim prijedlogom za buduću organizaciju i strateško pozicioniranje, uz precizno definisanje djelatnosti i javnih funkcija kojim bi se ista bavila. To će podrazumjevati promjenu organizacije i djelatnosti pojedinih preduzeća kao i osnivanje novih, sve u cilju efikasnijeg funkcionisanja istih, te pozicioniranju za buduće procese europskih integracija kojima teži naša država.
Drugi dio bavi se javnim ustanovama, te je dat pregled trenutnog stanja kao i prijedlozi za izmjene u organizaciji dosadašnjih ustanova, sa akcentom na povećanje efikasnosti i smanjenje nepotrebnih troškova upravljanja i administratiranja, gdje god je to moguće.
Ovaj dokument ne ulazi u detaljne podatke o poslovanju javnih preduzeća i ustanova nego daje smjernica za strateško pozicioniranje i organizaciju istih u obavljanju povjerenih im javnih funkcija, kako bi ista bila sposobna staviti se u funkciju implementacije postavljenih ciljeva od strane osnivača, Općine Visoko.
2. JAVNA PREDUZEĆA
2.1. JKP Visoĉica
Dosadašnje aktivnosti ovog preduzeća odnosile su se na vodosnabdijevanje i kanalizaciju, izgradnju i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže, prikupljanje i odvoz smeća i krutog otpada za 1/3 ukupnog broja stanovništva općine. Potrebe građana iz domena ovih djelatnosti djelimično su zadovoljavane u ovisnosti od raspoloživih materijalnih i finansijskih potencijala. U cilju pružanja ovih usluga na većem nivou, neophodno je ojačati preduzeće, proširiti mu aktivnosti, te ga učiniti poslovno sposobnijim, efikasnijim i prije svega bolje organiziranim. S tim u vezi posebno važno je napomenuti potrebu organizacije općinske službe “eko redara” koja bi morala biti u bliskoj vezi sa ovim preduzećem ili na određeni način sastavni dio istog. U skladu s tim proširit će mu se djelatnost sa kompatibilnim poslovima koji se nadograđuju na postojeću infrastrukturu preduzeća: – održavanje i uređenje zelenih površina (do sada je ove poslove radilo JKP Gradska groblja); – zimsko i ljetno održavanje puteva, te licenciranje za isto.
Obzirom da imamo preduzeće koje se bavi poslovima prikupljanja i odvoza smeća, zimskog i ljetnog održavanja putnih komunikacija, čišćenjem i pranjem ulica, onda je logično da to preduzeće obavlja i poslove vezane za održavanje zelenih površina. To su uglavnom kompatibilne djelatnosti koje zahtijevaju angažman istih ljudskih i materijalnih resursa. Navedeni dio poslova potrebno je znatno unaprijediti u smislu kreiranje novih zelenih površina odnosno kvalitetnije održavanje postojećih. Kontinuirano je prisutan problem održavanja lokalnih puteva, prije svega u zimskom periodu. Način da ga izbjegnemo u budućnosti jeste javno preduzeće koje će u ljetnom periodu održavati zelene površine, a u zimskom periodu održavati puteve. Ove usluge su uglavnom sezonskog karaktera te ne zahtijevaju punu iskorištenost kapaciteta. Drugim riječima, višak kapaciteta u određenim periodima se može upotrijebiti za poslove održavanja. Dodatnim angažovanjem materijalnih i ljudskih kapaciteta, koji se koriste kod odvoza smeća i čišćenja ulica, podići će se ukupna efikasnost preduzeća. Uz povećanje kapaciteta JKP Visočica se može u potpunosti osposobiti za pružanje svih usluga neophodnih za održavanje putnih komunikacija, a Općina kao osnivač imala bi preduzeće koje plaća na bazi stvarnih učinaka, a ne na bazi pretpostavki odnosno procjene potreba. Zimsko održavanje je prioritet u usmjeravanju ovog preduzeća, ali isto tako i ljetno održavanje, odnosno održavanje horizontalne i vertikalne signalizacije, uljepšavanje gradskih i drugih ulica. JKP Visočica biti će podjeljeno u tri profitne odnosno organizacione jedinice. Prva profitna jedinica je vodovod i kanalizacija uključujući aktivnosti vezane za crpnu stanicu, rezervoare, distributivnu mrežu, kanalizaciju, kolektore, sistem za prečišćavanje voda, vodotokove te javne česme i fontane. Druga profitna jedinica obuhvatala bi sektor čistoće i to aktivnosti sakupljanja i odvoza smeća, reciklažu, deponiju, strvoderstvo. A treća organizaciona jedinica obuhvata bi sektor zelenila i to zelene površine, drveće, parkove, izletišta, staklenike, rasadnike. Ovakva organizacija planira se iz razloga trenda privatizacije javnog sektora. Organizacija koja predviđa vodosnabdjevanje i kanalizaciju u zasebnoj poslovnoj jedinici iz razloga strateškog opredjeljenja Općine da ovu djelatnost isključi iz svakog oblika koncesije, odnosno privatizacije u budućnosti.
Opći ciljevi su: – vodosnabdjevanje organizovano i pod upravljanjem Javnog reduzeća za više od 1/2 ukupnog broja stanovništva; -organizovan odvoz smeća sa teritorije cijele općine; -kanalizaciona mreža za više od 1/2 teritorije općine; -održavane zelene površine; -čiste ulice u ljetnom i zimskom periodu.
ZAKLJUĈAK: Proširenje djelatnosti na pomenute oblasti iz teksta, te nova sistematizacija i organizacija preduzeća. Zaduženi su Nadzorni odbor preduzeća i Općinsko vijeće. Rok za realizaciju je 90 dana.
2.2. JP Visokogas
JP Visokogas predstavlja jedno od najuspješnijih javnih preduzeća u posljednjih nekoliko godina. Izgradnja primarne i sekundarne mreže je skoro u cijelosti završena, kako za stanovništvo tako posebno za privredne i javne subjekte. Preduzeće kontinuirano povećava prihode od djelatnosti, izmiruje sve svoje obaveze i ostvaruje dobit. Obaveze po osnovu kreditnih zaduženja nastalih u investicionom ciklusu izgradnje mreže i razvoja preduzeća izmirene su u cijelosti. Tužbeni zahtjev po osnovu neuspješnog pokušaja privatizacije preduzeća odbijen je kod drugostepenog suda čime je proces privatizacije prekinut. Predmet se trenutno nalazi na reviziji kod Vrhovonog suda FBiH te se očekuje potvrda drugostepenog organa.
Prateći svjetske trendove vezane za rast pojedinih industrijskih sektora, poslovi vezani za energiju i energetsku efikasnost imaju poseban tretman. S jedne strane imamo sve veću potrošnju energije što vodi ka sve većoj potražnji, a s druge strane imamo sve veću potrebu za pojačanom energetskom efikasnošću. Preduzeće bi se trebalo tržišno pozicionirati ne samo kao isporučilac gasa u Visokom nego u čitavoj visočkoj regiji kada se za to ukaže potreba. Također, preduzeću bi trebalo proširiti djelatnost u segmentu projektovanja i inžinjeringa i upravljanja energetskim projektima posebno se fokusirajući na obnovljive izvore energije, a u skladu sa energetskim politikama FBiH te direktivama Europske unije.
U isto vrijeme bit će potrebno javno dobro „gasne mreže“ izdvojiti iz preduzeća te ga vratiti u posjed Općine Visoko, čime bi se stvorile trajne pretpostavke za ubiranje naknade u općinski budžet od ovog javnog dobra, kao i ostvarenje uticaja lokalne zajednice u ovoj važnoj oblasti, bez obzira na buduća zakonska i podzakonska rješenja u oblasti privatizacije javnog sektora u Bosni i Hercegovini.
ZAKLJUĈAK:
1. Proširiti djelatnost JP Visokogas, te promijeniti naziv istog u skladu sa proširenjem djelatnosti.
Za realizaciju su zaduženi Nadzorni odbor JP Visokogas i Općinsko vijeće. Rok za realizaciju je 3 mjeseca.
2. Javno dobro gasne mreže vratiti Općini te isto dati JP Visokogas na korištenje uz naknadu.
Za realizaciju su zaduženi Nadzorni odbor JP Visokogas i Općinsko vijeće.
Rok za realizaciju je 3 mjeseca.
2.3. JP Veterinarska stanica
JP Veterinarska stanica u posljednjoj deceniji kontinuirano je poslovalo uspješno i bez opterećenja za općinski budžet. Ipak bitno je podsjetiti na promjene u vlasničkoj strukturi kroz smanjenje vlasništva države u preduzeću, te da je započeti proces privatizacije ovog preduzeća trenutno u fazi mirovanja. Zakonska rješenja u ovoj oblasti predvidjela su privatizaciju veterinarskih stanica, što je slučaj u velikom broju općina širom FBiH, koje posluju više ili manje uspješno. Značajan broj nanovo osnovanih privatnih veterinarskih stanica uspješno posluje na tržištu pružajući svoje usluge što je slučaj i na prostoru naše općine. Nije neophodno imati javno preduzeće u oblasti veterinarske zaštite kako bi se mogle zadovoljiti potrebe naših privrednih subjekata i stanovništva u ovoj oblasti. Dakle, strateško opredjeljenje Općine treba biti konačna privatizacija JP Veterinarska stanica.
ZAKLJUĈAK:
Donijeti Odluku o nastavku procesa privatizacije te o istom obavijestiti nadležnu Agenciju.
Zadužuje se Općinsko vijeće.
Rok za realizaciju je 60 dana.
2.4. JKP Gradska groblja
Preduzeće već dugi niz godina posluje sa poteškoćama, kontinuirano je nelikvidno uz blokade transakcijskih računa i tužbene zahtjeve povjerilaca. Ne izmiruje na vrijeme svoje obaveze prema državi, poslovnim bankama, dobavljačima i radnicima kojima nije uvezan radni staž, a imovina preduzeća je pod hipotekom. Preduzeće je proširilo svoje djelatnosti i izvan javnog interesa, za što nema potrebe, te se može reći da posluje uz velike poteškoće te predstavlja opterećenje za općinski budžet.
Iz revizorskog nalaza primjetno je loše upravljanje sredstvima preduzeća uz nezakonit i netransparentan rad. Obaveze koje je preduzeće preuzelo uz sudske procese pokrenute protiv istog otvaraju pitanje opstanka preduzeća u potpunosti. Za očekivati je da u ovakvom razvoju događaja bude otvoren stečaj nad preduzećem te da u cijelosti bude obustavljena javna funkcija istog, odnosno da se ugrozi osnovna djelatnost istog, vršenje pogrebnih usluga, uz pritisak na općinski budžet što bi ugrozilo normalno funkcionisanje naše općine.
Kao racionalno rješenje nameće se kontrolisani stečajni postupak za JKP Gradska groblja sa što manje negativnih posljedica za općinski bužet. Paralelno sa navedenim pristupilo bi se osnivanju novog preduzeća koje bi za isključivu djelatnost imalo pogrebne usluge, a koje bi preuzelo upravljanje dijelom imovine postojećeg preduzeća neophodne za obavljanje javne funkcije.
Važno je napomenuti da ovaj kontrolirani proces za prioritet mora imati brigu oko uposlenih u preduzeću, njihovih prava i potraživanja, te transfer istih u novo preduzeće ili u postojeća preduzeća koja će preuzeti obavljanje nekih djelatnosti od JKP Gradska groblja kao što je slučaj sa JKP Visočica i održavanja zelenih površina.
ZAKLJUĈAK:
– pokrenuti kontrolirani stečajni postupak nad JKP Gradska groblja Visoko, sa što manjim uticajem na općinski budžet;
– osnovati novo javno preduzeće za vršenje pogrebnih usluga, te izvršiti transfer dijela imovine i uposlenika potrebnog za obavljanje ove djelatnosti;
– transferirati djelatnost, materijalna sredstva i uposlenike za obavljanje djelatnosti održavanja zelenih površina u JKP Visočica;
– osigurati prava i potraživanja uposlenika JKP Gradska groblja;
– izdvojiti javno dobro u korist Općine. Zaduženi su Općinsko vijeće, Nadzorni odbor JKP Gradsko groblje, Nadzorni odbor JKP Visočica Rokza realizaciju je 31.12.2013.
2.5. JP RTV Visoko
JP RTV Visoko obavlja svoju javnu funkciju u nivou raspoloživih sredstava. Ipak, preduzeće je ovisnik o budžetskim sredstvima, odnosno direktnim transferima iz općinskog bužeta. Sredstva koja se iz općinskog budžeta transferišu na preduzeće su značajna, te se kroz period i povećavaju što predstavlja dodatnu obavezu za efikasnijim i boljim funkcionisanjem preduzeća. To se prije svega odnosi na pružanje kvalitetnije usluge, na kreiranje i pružanje novih i drugačijih programskih sadržaja, na oplemenjivanje cjelokupne programske šeme.
Prvi cilj preduzeća u narednom periodu mora biti smanjenje ekonomske ovisnosti od općinskog budžeta bez obzira na postavljena zakonska ograničenja za javne emitere u Bosni i Hercegovini. Preduzeće treba znatno više tržišno usmjeriti, na određen i zakonom dozvoljen način više komercijalizirati. Paralelno s tim nameće se obaveza povećanja produktivnosti i efikasnosti rada u ovom preduzeću. Također, preduzeću je neophodno obezbjediti adekvatne prostorne i tehničke pretpostavke.
ZAKLJUĈAK:
1.Napraviti strateški plan za narednih 5 godina koji će sadržavati sistematizaciju i organizaciju preduzeća, područje djelovanja sa posebnim osvrtom na povećanje tržišnog djelovanja preduzeća.
Zadužuje se Nadzorni odbor JP RTV Visoko.
Rok za realizaciju je 90 dana.
2.6. JP Aerodrom
JP Aerodrom Visoko već duži niz godina je preduzeće bez ikakve poslovne aktivnosti, te organa upravljanja. U prošlosti smo svjedočili velikim budžetskim izdacima u svrhu izmirenja obaveza što je ponekad dovodilo u pitanje funkcionisanje budžeta općenito. Na nerješen status ovog preduzeća prije svega utiče nekoliko činjenica:
-neriješeni vlasnički odnosi unutar samog preduzeća;
-nepostojanja interesa federalnog odnosno državnog nivoa za Aerodrom Visoko ;
-nepostojanje kratkoročne realne ekonomske potrebe za izmještanje trenutnog sarajevskog aerodroma;
-trenutne i potencijalne obaveze preduzeća kao latentna opasnost za funkcionisanje općinskog budžeta;
-visok iznos sredstava, za našu lokalnu zajednicu, potrebnih za ulaganje kako bi se cjelokupan projekat doveo u fazu traženja potencijalnog strateškog partnera.
Ipak bez obzira na sve pobrojano neophodno je u što kraćem roku razmotriti poziciju Općine Visoko kad je u pitanju zaštita vlasništva odnosno dosadašnjih ulaganja u svjetlu vlasničke strukture, a posebno strateškog opredjeljenja za ovaj projekat u smislu daljnjeg razvoja odnosno prenamjene dosada izgrađene imovine preduzeća u svrhu razvoja nekog drugog projekta. Općinska administracija bi u ovim aktivnostima prije svega trebala voditi računa o osiguranju normalnog funkcionisanja općinskog budžeta odnosno nepreuzimanju potencijalnih obaveza izvan mogućnosti naše lokalne zajednice.
ZAKLJUĈAK:
1.Provesti potrebne aktivnosti za konačno definisanje vlasničkih odnosa u preduzeću u cilju zaštite općinske imovine kojom peduzeće raspolaže;
2.Nanovo razmotriti ukupan projekat, odnosno strateško pozicioniranje Općine u istom te u skaldu sa istim pokrenuti aktivnosti na privođenju prostora aerodroma konačnoj namjeni.
3.Definisati alternativnu namjenu prostora i razmotriti je.
Zaduženo je Općinsko vijeće.
Rok za realizaciju je 31.12.2013. godine.
2.7. JP za upravljenje općinskom imovinom “C” novi subjekt
Analizirajući dosadašnju praksu kada je u pitanju upravljanje općinskom imovinom, počevši od poslovnih i stambenih objekata, autobuskih stanica i stajališta, taksi stajališta, garaža, poligona za obuku, repetitora, tržnice, pijace, javnih WC-a, zemljišta i građevinskih lokacija, kao i javnih prostora koji se koriste za razne namjene od parkinga do ljetnih bašti, ocjenili smo da općinska administracija odnosno njene službe nisu dovoljno efikasno upravljale istom. Posebno je izostao proaktivan pristup u smislu razvoja novih ideja odnosno iskorištavanja općinske imovine na ekonomsko zadovoljavajući način, a u cilju korištenja iste kroz zadovoljavanje potreba građana općine Visoko, stoga se kao potreba nameće osnivanje JP za upravljanje općinskom imovinom. Ovom preduzeću bit će povjereno upravljanje, održavanje, uređenje javnog prostora koji se koristi kao javni parking uz naplatu. Problem neregulisanog parking prostora za normalno održavanje saobraćaja u gradu do sada nije tretiran na pravi način, tako da je potrebno uređenje istog kroz organizaciju nove firme.
Također, preduzeće će za cilj imati stvaranje nove vrijednosti za vlasnika, u ovom slučaju Općinu, kroz realizaciju tržišnih projekata razvijenih na općinskoj imovini.
Iz tog razloga smatramo opravdanim osnivanje jednog ovakvog privrednog subjekta koji će za cilj imati upravo osmišljavanje ideja i razvoj projekata za postojeće općinske potencijale odnosno imovinu ili građevinske lokacije, a sve na efikasan i tržišno orjentiran način, putem vlastitih potencijala ili potencijala osnivača.
Upravljanje općinskom imovinom prenosilo bi se na pomenuto preduzeće etapno od projekta do projekta prema potrebama i godišnjim planovima razvoja općine Visoko, a uporedo s tim ovo preduzeće bi popisom napravilo bazu općinske imovine.
ZAKLJUĈAK:
1. Donošenje Odluke o osnivanju JP za upravljanje općinskom imovinom.
Zadužuje se Općinsko vijeće.
Rok za realizaciju 60 dana.
3. JAVNE USTANOVE
3.1. JU KSC Mladost
JU KSC Mladost do sada je funkcionirala kao zasebna cjelina-sportska dvorana. Ostali sportski objekti bili su prepušteni na brigu sportskim kolektivima, općinskim službama te entuzijastima sporta.
S obzirom na sve veći broj sportskih objekata od javnog interesa te veliki broj sportskih klubova i pojedinaca naše općine, koji koriste iste, a posebno na potrebu za racionalnijim i efikasnijim održavanjem i upravljanjem istih, JU KSC Mladost bi trebala proširiti svoje područje djelovanja po uzoru na neka javna preduzeća u drugim općinama npr. Zenica.
JU KSC Mladost bi se transformisala u Javnu ustanovu za upravljanje objektima za sport i rekreaciju. Pored kulturno-sportskog centra Mladost buduća ustanova bi trebala upravljati sportskom salom Partizan, stadionom Luke, te drugim sportskim objektima u vlasništvu Općine. Drugim riječima svi tereni za sport i rekreaciju bi morali imati jednog zajedničkog upravitelja.
Javna ustanova za upravljanje objektima za sport i i rekreaciju trebala bi pokretati nove projekte izgradnje sportskih objekata u općini uz korištenje dostupnih izvora kao što su međunarodni fondovi namjenjeni za razvoj ove oblasti.
ZAKLJUĈAK:
1. Donošenje Odluke o proširenju djelatnosti, te promjene naziva u skladu sa proširenjem
djelatnosti.
2. Donijeti Odluku o ustupanju pomenutih objekata na upravljanje u korist KSC Mladost.
Zadužuju se Upravni odbor i Općinsko vijeće.
Rok za realizaciju je 120 dana.
3.2. JU Centar za socijalni rad
U proteklim periodima, Javna ustanova Centar za socijalni rad je u kontinuitetu i kvalitetno pružala usluge socijalne pomoći. Zbog sve većih potreba za pružanjem usluga socijalnih i drugih pomoći ova ustanova mora nastaviti trendom kakav je imala do sada, odnosno mora se još više posvetiti poboljšanju kvaliteta pruženih usluga.
Bitno je za napomenuti da finansiranje samog rada ove ustanove zavisi isključivo od osnivača tj. od lokalnog budžeta. Budući da se ova usluga bavi pružanjem usluga socijalne pomoći koje se finansiraju sa drugih nivoa, neophodno bi bilo pronaći način kako da se i sam rad ove ustanove finansira iz nekih drugih izvora. Dakle, potrebno je samo finansiranje iz općinskog budžeta smanjiti, a okrenuti se nekim drugim izvorima finansiranja. Vrlo je bitno izaći iz lokalnih okvira prije svega radi sticanja uslova za korištenje sredstava sa nekih drugih nivoa kao što su kantonalni i federalni nivo.
Materijalne troškove i plate staviti na teret budžeta, a ostale aktivnosti bi se trebale finansirati iz drugih izvora sa nivoa kantona i Federacije. Osnovni cilj je ispitati modele finansiranja kako bi se rasteretio budžet, a proširiti dijapazon pruženih usluga. Dosadašnji sistem pomoći samo kroz novčane donacije dopuniti kroz programe subvencije cijena za nabavku roba i usluga. Za primjer dobre prakse pratiti rad sličnih ustanova u okolnim gradovima, ali i šire.
ZAKLJUĈAK:
1. Izraditi Plan aktivnosti JU Centar za socijalni rad u smislu rasterećenja budžeta, proširenja dijapazona usluga uz povćanu aktivnost prikupljanja sredstava iz drugih izvora.
Zadužuje se Upravni odbor.
Rok za realizaciju je 60 dana.
3.3. JU Dom zdravlja Visoko
Ova ustanova je zbog svoje djelatnosti od posebnog interesa za općinu, odnosno za sve njene građane. Iz razloga posebnog značaja mora se posvetiti posebna pažnja.
Način rada i unutrašnje organizacije, efikasnost i efektivnost u pružanju usluga, broj pruženih usluga, broj zaposlenih u ustanovi, način finansiranja, stuktura troškova, su samo neki od bitnih elemenata koji zahtijevaju dodatnu analizu.
Fokus na navedenom proizilazi iz izražene potrebe građana za poboljšanjem kvalitete primarne zdravstvene zaštite. Cilj jeste proširiti dijapazon pruženih usluga zdravstvene zaštite uz podizanje nivoa postojećih usluga u zakonskim okvirima.
ZAKLJUĈAK:
1. Maksimalno proširiti dijapazon usluga iz oblasti specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite u skladu sa zakonskim okvirima.
Zadužuje se Upravni odbor.
Rok za realizaciju 31.12.2014.
3.4. JU za predškolski odgoj
JU za predškolski odgoj posluje sa uspjehom, obavlja svoju javnu funckiju na zadovoljavajući način, naravno uz subvenciju iz općinskog budžeta što je slučaj sa svim javnim ustanovama ove vrste u našoj zemlji. U narednom periodu, u ovisnosti od mogućnosti, planira se povećanje kapaciteta ove ustanove, te unaprijeđenje uslova za rad kako bi se mogle zadovoljiti potrebe svih zainteresiranih za ovom uslugom na većem nivou, uvažavajući i perspektivu rasta, broja stanoviništva na općine Visoko, pa time i broja predškolske djece. Predlaže se proširenje djelatnosti u smislu organizovanja dnevnog boravka i igraonice za djecu gdje bi roditelji imali mogućnost da svoje još uvijek nesamostalne članove porodice ostave neko vrijeme na čuvanje. Uz organizaciju rada u dvije smjene, korištenje kapaciteta koji već postoje ovaj projekat bi osigurao dodatna finansijska sredstva i povećao kvalitet života u našem gradu.
ZAKLJUĈAK:
1.Donošenje akcionog plana uključujući dodatne aktivnosti naložene ovim dokumentom.
Zadužuje se Upravni odbor.
Rok za realizaciju je 120 dana.
3.5. JU Zaviĉajni muzej
JU Zavičajni muzej svoju djelatnost treba između ostalog usmjeriti i ka podsticanju razvoja turizma, čemu općina Visoko u budućnosti treba težiti. Jedan od koraka u tom smijeru je i organizacija novih sadržaja kao što su Muzej kožarstva i Muzej otpora agresiji 92-95. Pored dosadašnje saradnje koju je ostvarivao sa Općinom kao osnivačem i Kantonom, JU Zavičajni muzej za svoje aktivnosti i projekte treba tražiti podršku sa federalnog, državnog nivoa i međunarodnih fondova.
ZAKLJUĈAK:
1.Provjeriti raspoložive kapacitete za formiranje Muzej kožarstva i Muzej otpora agresiji 92-95 i donošenje Odluku o osnivanju istih.
Zadužuje se Upravni odbor.
Rok za realizaciju je 90 dana.
3.6. JU Gradska biblioteka
3.7. JU Centar za kulturu i edukaciju
Sa osnovnim ciljem racionalizacije troškova i povećanja efikasnosti u pružanju usluga, osnovno opredjeljenje vezano za navedene javne ustanove jeste njihovo objedinjavanje odnosno fuzija u jednu javnu ustanovu. Novi subjekat nosio bi naziv Centar za kulturu.
Smatramo da su djelatnosti odnosno usluge koje pružaju navedene ustanove komplementarne, te da je logično da se organizuju i pružaju u sklopu jedinstvene ustanove.
JU Centar za kulturu, sa zadržanim svim sadržajima, se mora znatno više “tržišno” usmjeriti, na način da krajnjeg korisnika stave na prvo mjesto. Cilj je također motivirati i aktivirati što više raznih skupina našeg društva da se uključe u projekte, da zajedničkim angažmanom oplemene kulturni ambijent naše općine.
ZAKLJUĈAK:
1. Donijeti Odluku o osnivanju JU Centar za kulturu.
Zadužuje se Općinsko vijeće.
Rok za realizaciju je 60 dana.
4. ZAKLJUĈAK
Kao što je navedeno u uvodu predložena reforma ima za cilj efikasniji i bolji javni sektor sa kvalitetnom uslugom za krajnjeg korisnika, građane općine Visoko, na višem nivou, uz manji uticaj na općinski budžet. Javni sektor koji će biti podrška općinskoj administraciji za izgradnju boljeg i ljepšeg mjesta za živjeti ali i podrška u nastojanju da se od općine stvori lokacija poželjna za turiste ali i investicijska ulaganja. U tom smislu sva preduzeća i javne ustanove moraju u fokus staviti krajnjeg korisnika, a posljedično tome svoju organizaciju, unutrašnje uređenje, domaćinski pristup upravljanju povjerenim resursima i poslovima, te praćenje trendova razvoja javnog sektora u okruženju. Kroz sve navedeno vodit će se računa o čuvanju suvereniteta nad ključnim javnim dobrima u vlasništvu Općine Visoko kroz prizmu trendova privatizacije javnog sektora u Bosni i Hercegovini. S toga se na kraju nameće nekoliko generalnih zaključaka:
-zbog predstojećeg ciklusa privatizacije javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini potrebno je definisati sva javna dobra, ista selekcionirati, te uknjižiti u vlasništvo Općine te ih ustupiti na korištenje javnim preduzećima uz naknadu ili bez naknade;
-normativno urediti rad svih javnih preduzeća i ustanova, ista uskladiti sa svim zakonskim i podzakonskim aktima uz adekvatnu sitematizacijiu i organizacije preduzeća;
-cilj organa upravljanja u svim javnim preduzećima i ustanovama mora biti efikasnija i bolja usluga uz manje opterećenje za budžet, kroz efikasniju organizaciju i upravljanje povjerenom imovinom i resursima;
-krajnji rok za realizaciju svih navedenih zaključaka za pojedina preduzeća iz ove
reforme je 31.12.2013;
-dinamičniji rad Nadzornih i Upravnih odbora;
-bolja saradnja javnih preduzeća i javnih ustanova sa osnivačem;
-strateško planiranje razvoja javnog sektora;
– “punjenje budžeta” umjesto dosadašnjih “pražnjenja” budžeta kroz dobit javnog sektora.