Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić proteklih mjeseci u žiži je javnosti zbog svojih otvorenih nastupa i izjava o pravosuđu u BiH. On otvoreno kritikuje (ne)rad Tužilaštva i Suda BiH. U intervjuu za agenciju Patria govori o problemima u pravosuđu, saradnji sa MUP-ovima, vraćanju povjerenja građana u vladavinu prava, povećanju plaća policijskim službenicima…
Vrlo otvoreno govorite o radu pravosuđa, s druge strane neki vas optužuju da nemate nadležnosti za takvo što, ko onda u BiH može da govori o radu odnosno neradu u pravosuđu?
Mektić: Moram da vas ispravim i kažem da ne govorim o radu pravosuđa, već njihovom neradu i neefikasnosti. Imamo predmete koji su spektakularno najavljivani i vršena su hapšenja u kojima se govorilo o višemilionskoj šteti i činjenicu da ni nakon nekoliko godina nije podignuta optužnica. To su činjenice i pred tim ne možemo zatvoriti oči. I naravno da ću da govorim i ukazujem na neefikasnost jer i građani traže odgovore na to pitanje, a i moja pozicija obavezuje da govorim, radim i potičem druge da se bore protiv korupcije. Znam da bi mnogi željeli da se o tome ništa ne govori, da se ne postavljaju pitanja šta je sa tim velikim korupcionaškim aferama, ali me neće ušutkati, pa ni sa ovim prijavama i pritužbama.
Šta vas najviše zabrinjava u vezi s radom Tužilaštva i Suda BiH i šta treba učiniti da se konačno neke stvari pokrenu s mrtve tačke. Šta vas je konkretno ponukalo da krenete ovako ofanzivno kritikovati rad tužilaca i sudija?
Mektić: Zabrinjava me činjenica da nema nijedne optužnice ili pravomoćne presude za velike slučajeve korupcije za koje postoje dokazi ili indicije da štete iznose od nekoliko stotina miliona pa do milijardu maraka. Zabrinjava me što nema čvrstog opredjeljenja ili barem naznaka da se nešto konkretno radi da se taj novac i nelegalno stečena imovina oduzme i vrati građanima. Istovremeno, vlade se zadužuju kod MMF-a da bi isplatili osnovne potrebe kao što su penzije, socijalna davanja i neke investicije. Mislim da pojedinci u Tužilaštvu BiH nisu bili svjesni važnosti uloge i odgovornosti ove institucije za sigurnost, stabilnost i općenito vladavinu prava. A od svega nabrojanog direktno zavisi naš razvoj, investicije zapošljavanje… Mi to moramo uraditi i zbog naših građana, ali to je i glavna obaveza na našem putu ka EU. I zato je bolje da to počnemo da radimo odmah, a ne da čekamo još godinu i da nam još 10 hiljada mladih zbog beznađa napusti zemlju.
Otkad postoji Tužilaštvo, tvrdite, nemaju ozbiljne presude kada je u pitanju korupcija, ili organizirani kriminal, zbog čega je to tako, i zašto se Tužilaštvo često oglašava kako se vrši pritisak na njihovu neovisnost?
Mektić: Žao mi je što se na taj način brane od opravdanih i dobronamjernih kritika. Često se u tim saopštenjima i odbranama kriju iza raznih kolegija, cijele institucije… Treba biti korektan i kod kritikovanja njihovog rada jer je najodgovorniji glavni tužilac, pojedini tužioci.. jer i tamo ima časnih i profesionalnih tužilaca koji rade svoj posao kako treba ali nekada ne mogu doći do izražaja zbog politikantstva ili kalkulisanja menadžmenta institucije. Zašto nema presuda za predmete u kojima je napravljena ogromna šteta, je zaista pitanje za njih. Ja sam javno pozivao glavnu tužiteljicu da izađe i kaže ako postoje bilo kakvi problemi i razlozi za to, pa da ih zajedno rješavamo ili da razotkrijemo one koji eventualno vrše opstrukciju. I ranije sam se lično angažirao kada su iznošeni neki problemi, pa smo uspjeli u budžetu osigurati više sredstava za Tužilaštvo, osigurati zapošljavanje dodatnog broja tužilaca koji bi radili na pitanju borbe protiv terorizma… I dalje postoji takvo opredjeljenje, spremni smo provjeriti da li je potrebno popraviti saradnju sa policijskim agencijama koje su servis tužilaštva u istragama, jer samo zajedno možemo doći do rezultata.
Imate li istomišljenika u Vijeću ministara i ko to konkretno ima interese za rad Tužilaštva? Da li neko od vaših koalicionih partnera eventualno vrši određene pritiske?
Mektić: Ne bih mogao govoriti o pritiscima jer ako ih ima onda bi iz Tužilaštva trebali da kažu od koga dolaze. Čuo sam za neku njihovu formulaciju da je pritisak i insistiranje da rade svoj posao, što je apsurd. Kada budu imali rezultate ja ću ih i hvaliti, kao što sam to nedavno uradio tokom posjete Tužilaštvu KS.
Spominjete i poništene tendere, zbog kojih ste i sami postali predmet Tužilaštva BiH? Riječ je o nabavci ličnih karata? Kojoj se to firmi „štimao“ posao milionske vrijednosti?
Mektić: To je još jedan od apsurda. Umjesto da privedu kraju predmet koji su ranije započeli vezano za sumnjive tendere jedne institucije vrijedan više od sto miliona maraka, oni se bave istraživanjem moje diskusije na sjednici Savjeta ministara BiH. A pitanje je bilo da li treba zgrada od 30.000 kvadrata poslovnog prostora za zgradu IDDEEA-e, koliko je neko ranije ugovorio, i dobio sam odgovor da ne treba i da je dovoljno 5.000 kvadrata. Razumno je pitanje zašto trošiti milione maraka za prostor koji nije potreban. Zašto bi to plaćali građani kojima se lične karte naplaćuju 18 KM, a neke procjene govore da izrada košta oko tri KM.
Državni tužioci i sudije nisu podložni ocjenjivanju na način da od njihove učinkovitosti ovisi njihov posao, može li inicijativom iz Vijeća ministara taj zakonski okvir biti promijenjen?
Mektić: Nažalost mi smo došli u situaciju da jako puno govorimo o radu pravosudnih institucija. Osim neovisnosti koju tužilaštva imaju, i koja su nesporna, čini se da pojedinci žele da budu i nedodirljivi. To je pitanje za VSTV i vidjeli ste kroz diskusiju na Parlamentu BiH da je postavljeno pitanje efikasnosti. Ministarstvo i naše agencije su spremne da budu servis Tužilaštvu i ako je nešto potrebno dodatno unaprijediti – uvijek smo na raspolaganju.
Vjerujete li vi da su građani BiH sigurni i da žive u državi u kojoj u punom kapacitetu živi vladavina prava?
Mektić: Bio bih sretan kada bih mogao pozitivno odgovoriti na ovo pitanje, a možda je neuobičajeno da ministar govori o nepostojanju potpune vladavine prava. Ali nažalost previše je negativnih primjera koje bi svaki građanin mogao navesti zbog kojeg se osjeća nesigurnim. Jer to je subjektivni osjećaj, i ljudi su sumnjičavi ako vide višestruke povratnike u teška krivična djela, visokopozicionirane osobe upetljane u teški kriminal i korupciju, predmete organiziranog kriminala koji su godinama bez ikakvog epiloga… Da bismo postigli veći stepen sigurnosti i vratili vjeru ljudima u pravnu državu i vladavinu prava potrebna je besprijekorna saradnja građana, policije i tužilaštva da bismo na kraju imali osuđujuće presude.
Može li biti bolja i veća saradnja odnosno koordinacija između MUP-ova zajedno s Ministarstvom sigurnosti?
Mektić: Može i mora. Sve agencije u bezbjednosnom sektoru u BiH imaju svoju jasnu ulogu i nadležnost. Mi smo tu saradnju unaprijedili ali uvijek ima prostora i potrebe za bolje odnose. Upravo sada finalizujemo način saradnje sa EUROPOL-om, gdje sam već obavio razgovore sa ministrima unutrašnjih poslova RS i FBiH kako bi taj sistem bio efikasan i da možemo ispuniti obaveze i očekivanja naših partnera u svijetu.
Osim terorizma šta je najveća druga prijetnja po sigurnost građana BiH? Šta je konkretno Udarna grupa za borbu protiv terorizma uradila od svog postojanja?
Mektić: U samom vrhu bezbjednosnih izazova je korupcija i organizirani kriminal. Često su ove prijetnje povezane i isprepletene jer se novac stečen korupcijom i pranjem novca može zloupotrijebiti za finansiranje terorističkih aktivnosti. Štete od korupcije koja je zahvatila sve pore društva su ogromne, i one se kreću od urušavanja bankarskog sistema, propadanja firmi, nepostojanja investicija, do direktnih posljedica za građane poput siromaštva, nezaposlenosti, socijalne i svake druge nejednakosti… A kada je u pitanju borba protiv terorizma tu postoje pozitivni pomaci. Prijetnja je i dalje velika ali mi smo pokazali da možemo kontrolisati i procesuirati osobe koje su bile uključene ili su podstrekavale na terorizam. Vrlo važan iskorak koji smo napravili u saradnji jeste da na jednom mjestu sjede predstavnici svih sigurnosnih agencija i tužilaštva i svakodnevno zajedno rade i razmjenjuju informacije. To nam se u nekim prethodnim terorističkim napadima pokazalo kao veliki problem i nedostatak.
U jednoj od strategija borbe protiv terorizma Ministarstva sigurnosti Ravnogorski četnički pokret bio je označen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti, šta se to u međuvremenu promijenilo pa stvar više nije takva, iako se okupljaju i danas?
Mektić: U Strategiji se ne pominje nijedna grupa pojedinačno. Cilj Strategije je jasno definisan, a to je suzbijanje svih oblika ekstremističkog i terorističkog djelovanja poštujući vrijednosti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava i sloboda. Dakle, jasno je da nema unaprijed okvalifikovanih niti unaprijed izuzetih. Sve zavisi od njihovog djelovanja.
Građani su generalno izgubili povjerenje u policiju, kako vratiti povjerenje i jesu li neophodne veće sigurnosne provjere policijskih službenika ili onih koji apliciraju za posao?
Mektić: Povjerenje se stječe ali i gubi kroz rad. Ako su rezultati dobri sigurno je da će građani imati povjerenje u policiju. Istovremeno ima i primjera da policijski službenici štete ugledu institucije i profesije kojom se bave. Ali hapšenja koja smo imali do sada pokazuju da je policija spremna da očisti i vlastite redove od kriminala i korupcije.
Šta možete učiniti kako bi uposlenici SIPA-e DKPT-a i GP konačno dobili izjednačavanje koeficijenata, jer mnogi ocjenjuju da je sramotno da ovi policijski službenici imaju najniže plaće u policijskom sektoru u državi?
Mektić: Za povećanje plate i uslova rada policajaca se zalažem od samog dolaska na ovu poziciju, a posebno je intenzivirano u posljednjih nekoliko mjeseci tokom kojih smo imali više sastanaka sa sindikatom i dogovarali modalitete povećanja plata. Opravdanost za to postoji jer su plate policajaca na državnom nivou značajno manje od njihovih kolega na federalnom nivou, pa čak i od nekih kantona. Procedura je u toku i vjerujem da ćemo vrlo brzo doći do povećanja koeficijenata policijskim službenicima u ove tri agencije.