Kategorija: Staro Visoko

Mnogo puta kroz istoriju objekti u centru Visoko ili na Jaliji su mijenjali svoju svrhu i namjenu. Tako je Velepromet na slici koju objavljujemo, a koja je iz privatne kolekcije Hadžimehanović Jusufa, nekada imao prodavnicu tekstila koja se zvala “Modni magazin”. Desno (ne vidi se) bio je Dom Jugoslovenske narodne armije (Dom JNA), kasnije mjesto …

Vatrogasni dom, otvoren 1957.godine u Visokom prvobitno se nije nalazio gdje je danas. Visočki vatrogasci su bili smješteni tada na mjestu današnjeg hotela Visoko.

Visoko je u prošlosti imalo i Gradsko kupatilo koje se nalazilo u Tabhani. Ovim kupatilom se koristio i Garnizon Visoko. Stariji Visočani se sjećaju dugih kolona vojnika iz Garnizona koji su se kupali određenim danima u sedmici

Na jednoj fotografiji iz arhive Devović Bakira možemo vidjeti kako je to Visoko izgledalo 1899.godine, a možda čak i ranije. Na lijevoj strani fotografije možemo vidjeti tadašnji izgled džamije u Donjoj mahali. U sredini je Kotarski ured, odnosno zgrada sreza i zatvora koja je dovršena 1895.godine. Danas je to zgrada Općine Visoko. Naknadno na ovoj …

Današnja zgrada Gradskog kina nekada je bila “Muslimanska čitaonica”. U prošlosti zgrada pored nje, današnji Zavičajni muzej je bio tadašnja Općina. Prvobitno je posljednji sprat bila krovna terasa, a danas je to zatvorena prostorija. Muslimanska čitaonica izgrađena je 1938.godine.

Na mjestu snimka ovih ljudi koji se vide na fotografiji, danas je fontana. Nekada se to zvalo “Trg Džemala Bijedića”, novonastalim demokratskim promjenama i taj naziv je nestao. Na desnoj strani fasade se vidi zvučnik od javnog razglasa sa kojim se upravljalo iz Radničkog univerziteta koji je bio smješten u Šajberovoj kući, a danas je …

Banovinska peradarska stanica je osnovana 1929.g. i radila je do početka II svjetskog rata. Od 1934. za upravnika je imenovan Radovan Antović. U ovoj stanici se 1936. vršilo selekcionisanje kokoši i radilo se na stvaranju prve čiste bosanske kokoši – “bosanke”

Uoči predstojećeg bajrama, koji je jedan od dva najveća blagdana kod muslimana, donosimo još jedan, veoma zanimljiv video materijal iz bogate ratne arhive našeg sugrađanina, Nijaza Pinje, koji se trudi da nas, sa svojim pomoćnicima, uvijek počasti nekim ratnim zanimljivostima i sjećanjima. Ovog puta imate priliku da gledate bajramsku posjetu poznatoj nani Zarfi Adilović, čiju …

Stariji je pamte kao Vilu Anu, danas više ne postoji. Bila je to kuća Uprave za eksploataciju šuma do 1929., pa kuća Banovinske peradarske stanice u Visokom. Nepoznat vlasnik je bio poslije II svjetskog rata, ali se zna da je kućom i zemljištem oko nje upravljao Veterinarski fakultet iz Sarajeva. Zatim je postala kuća Zemljoradniče …

Na fotografiji nastaloj tridesetih godina prošlog vijeka vidljive su radnje u glavnoj visočkoj ulici. Pa tako redom vidimo Trgovinu mješovite robe i suhe sirove kože vlasnika Karavdić S. Ragiba. Ragib pripada visočkoj familiji Karavdića sa Kraljevca. Strijeljan je i ukopan 1945. g. (prema izvoru familije najvjerovatnije u Karlovcu). Iznad radnje sa nasrešnicom (na mjestu današnjeg …

Ovo je jedna od tri malte na ulazima u Visoko. Ostale dvije su bile prije Pravoslavne crkve i u Dubočcu. Maltarina se naplaćivala do 1945. g. To je praktično bio porez na uvoz robe u grad, kao i na ulazak stoke i zaprežnih kola koji su uzrokovali oštećenja ulica. Posljednji “maltari” na ovoj malti su …

Na Sebilju je u prošlosti bilo raznih obilježja, od spomenika Kralju Aleksandru do pijace. Na fotografiji iz 1901.godine vidi se i česma napojena vodom sa rezervoara na Klisi. U to vrijeme to se zvalo “Fenjer sa pitkom vodom”. Na fotografiji se vide Seid Hadžiomerović i Salem Čako.

Jalija je turska riječ ženskog roda, a što u slobodnom prevodu na bosanski jezik znači riječna obala ili pust i prazan prostor uopšte. U Isakovićevom Rječniku karakteristične leksike u bosanskome jeziku “jalijaš” je “besposličar, skitnica, jalija”. Etimologija nije potpuno jasna, mada Isaković navodi da je riječ “jalija” krajem devetnaestog stoljeća bila upotrebljavana za “prostor uz …

Nekada vrlo popularne, danas gotovo potpuno zaboravljene, razglednice su bile znak pažnje i prijateljstva. Običaj je bio da se onim koje volite pošaljete razglednicu kada negdje otputujete. Danas u vremenu socijalnih mreža i pametnih telefona dovoljno je samo da se tagujete ili nađete wi-fi kako bi zamijenili sve ono što je nekada bila funkcija razglednice. …

Poznata visočka “Ada” ovih dana uz šetnicu i rasvjetu dobija jedan potpuno novi i smisleniji izgled kakav i zaslužuje, ako ništa drugo onda zbog prošlosti u kojoj je bila mjesto kožarskih, kulturnih, sportskih i mnogih drugih sadržaja. Ada je nekada imala tzv. hladnjake koje bi s vremena na vrijeme odnosile poplave, koji su se uvijek …