Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Adnan Delić, u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o najznačajnijim realiziranim projektima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u 2010. godini, o trenutnom stanju na tržištu rada u BiH, o kandidiranju projekata za korištenje IPA fondova, zatim o mjerama aktivne politike zapošljavanja, o stopi nezaposlenosti u BiH…
ONASA: Koji su najznačajniji implementirani projekti Agencije za rad i zapošljavanje BiH u 2010. godini?
DELIĆ: Agencija je u 2010. godini aktivno učestvovala u realizaciji dva projekta: Projekat unapređenja aktivnih tržišta rada u BiH (IALM) i Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP).
Prvi projekat imao je za cilj poboljšanje zapošljavanja nezaposlenih osoba, pružanja boljih, ciljanih i učinkovitijih aktivnih mjera na tržištu rada, jačanje kapaciteta javnih institucija na svim nivoima, poboljšanje informacijske tehnologije prijenosa podataka, obezbjeđivanje boljeg imidža javnih službi za zapošljavanje kao i povećanja važnosti motivacije i pozitivnog razmišljanja.
“Program zapošljavanja i zadržavanja mladih” imao je za cilj da odgovori na visoku stopu nezaposlenosti mladih i spriječi odliv vrijednih resursa iz zemlje. Konkretni programski ciljevi su bili: povećanje kapaciteta obrazovnog sistema i lokalnih zajednica za unapređenje zapošljavanja mladih, unapređenje sposobnosti zavoda za zapošljavanje i civilnog društva za izradu i realizaciju integriranog paketa mjera za zapošljavanje mladih i maksimiziranje pozitivnog utjecaja migracija mladih, dok je utjecaj neregularnih migracija minimiziran.
Također, Agencija je, zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i drugim institucijama iz oblasti rada i zapošljavanja u BiH, učestvovala u definisanju projektnih ideja za dobijanje sredstava iz IPA fondova u 2011. za slijedeće projekte: Jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i realizacija Strategije o zapošljavanju u BiH i strategija entiteta i Brčko Distrikta BiH, zatim Harmonizacija domaćeg zakonodavstva iz oblasti zaštite i zdravlja na radu sa EU zakonodavstvom (acquis communautaire), Izgradnja i jačanje kapaciteta javnih službi i centara za obuku i prekvalifikaciju, odnosno obrazovanje odraslih, te stručno usavršavanje i provođenje rehabilitacije teško zapošljivih kategorija.
ONASA: Možete li nam dati generalnu ocjenu trenutnog stanja na tržištu rada u BiH?
DELIĆ: U 2010. privreda BiH prikazuje trendove laganog oporavka i izlaska iz recesione krize, ali te tendencije nisu značajnije uticale na kretanja na tržištu rada. I pored preduzetih mjera za stimulisanje zapošljavanja i ublažavanje krize u BiH u 2010. prisutan je trend rasta broja nezaposlenih lica, iako je on značajno usporen u odnosu na 2009.
Na ovakav trend na tržištu rada najviše su uticali usporeni privredni razvoj koji je generisao smanjenje ponude slobodnih radnih mjesta, smanjen priliv direktnih stranih investicija i proces stečaja i likvidacija preduzeća, koji direktno uzrokuju porast nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja.
Generalno, trenutno stanje tržišta rada u BiH je odraz postojeće ekonomske situacije i dostignutog nivoa privrednog razvoja.
ONASA: Koliko je trenutno u BiH ukupno nezaposlenih osoba? Koliko njih aktivno traži posao, a koliko ih je na evidencijama samo zbog ostvarivanja određenih prava?
DELIĆ: Prema posljednjim pokazateljima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na osnovu podataka dobijenih od Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanja Republike Srpske (RS) i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, na dan 31. decembra 2010. na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH bilo je registrovano 522.052 nezaposlene osobe.
Agencija, na žalost, nema podatke o broju osoba koje se nalaze na evidencijama, a ne traže aktivno posao, već su tu samo zbog socijalnih benefita. Mi od entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH dobijamo samo podatke o ukupnom broju nezaposlenih u entitetima i Distriktu. Ipak, procjene su da je između 150.000 i 200.000 ljudi na evidenciji prijavljeno samo zbog ostvarivanja socijalnih benefita i da nisu aktivni tražioci zaposlenja.
Naravno, u okviru postojećeg zakonodavstva svaka osoba ima pravo da se prijavi na evidenciju za nezaposlene ako ispunjava zakonom propisane uslove, a prijavljivanjem se stiču određeni socijalni benefiti koji su najčešći motiv da se ljudi prijavljuju na evidencije službi za zapošljavanje. S druge strane postoje radnici koji su zaposleni kod poslodavaca, a nisu prijavljeni kao zaposleni i rade “na crno”, a registrovani su kao nezaposlena lica što onda vodi tome da ova lice ne traže aktivno posao jer ga već imaju.
ONASA: EU je kroz IPA fondove odobrila 320 miliona eura bespovratne pomoći za BiH, za period 2007-2010, od kojih je ugovorena implementacija projekata za manje od polovine tih sredstava. Zbog čega?
DELIĆ: U načelu mislim da postoje dva razloga. Jedan je psihološke, a drugi tehničke naravi. BiH ima mogućnost pristupa IPA fondovima samo kroz dvije komponente: Pomoć u tranziciji i institucionalnom jačanju i kroz komponentu Prekogranične saradnje. Na ovaj način mi smo limitirani budžetima ovih komponenti koji su u odnosu na neke druge komponente jako mali. To stvara jedan otpor kod naših ljudi jer imaju osjećaj da napori uloženi u aktivnosti na ove dvije dozvoljene komponente se ne vraćaju u obimu u kojem bi se vraćalo i da su u pitanju neki drugi instrumenti pomoći ili neke druge komponente. Ipak, važno je shatiti da se radi o jednom procesu i da je cilj ovih komponenti da se i ljudski resursi države osnaže kako bi se kasniji, veći fondovi, mogli efikasnije koristiti. Također, važno je ljudima objasniti da ni sadašnja sredstva koja su nam na raspolaganju nisu zanemariva i da se sa njima itekako kvalitetno može raditi. Zato je Agencija i pokrenula različite aktivnosti vezane za korištenje IPA fondova.
Drugi razlog što se IPA sredstva ne koriste na maksimalan način jeste što BiH trenutačno oskudjeva sa kvalitetnim projektnim prijedlozima. Nama je potrebno nešto vremena da pronađemo i razvijemo ljudske resurse koji će biti u stanju da kreiraju kvalitetne aplikacije. Nažalost, u tom procesu gubimo sredstva koja su nam na raspolaganju. Ipak, smatram da je najvažnije da aplikacije idu prema Evropskoj komisiji (EC) i da se na tom putu sakupljaju znanja i iskustva koja nam nedostaju, a na tom putu trebamo koristiti i iskustva naših susjeda.
ONASA: Krajem prošle godine najavili ste da će Agencija za rad i zapošljavanje BiH pokušati formirati tim koji će raditi samo na izradi i kandidiranju projekata za korištenje IPA fondova. U kojoj su fazi te aktivnosti?
DELIĆ: Na konferenciji održanoj 22. septembra 2010. “Priprema i izrada projekata za korištenje sredstava IPA fondova za prekograničnu saradnju – primjeri dobre prakse”, jedan od zaključaka bio je i da se formira tim ispred Agencije koji će se baviti pripremom i izradom projektnih prijedloga. Naravno u timu će pored ljudi iz Agencije biti i predstavnici entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH. Ono što je bio naš prvi korak jeste da obezbijedimo pravni okvir za funkcioniranje osoba koje će učestvovati u tom timu ispred Agencije. Zbog toga planiramo ove godine da uputimo inicijativi Vijeću ministara BiH za novu sistematizaciju Agencije gdje bi bio formiran tim koji bi se bavio izradom projekata. Ovakav jedan tim će biti polazna osnova za efikasno bavljenje kreiranjem projekata, a naši partneri iz entitetskih zavoda i iz Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH će u ovom timu imati podršku u svojim naporima vezanim za projektne aplikacije. Nažalost, trenutačno je ovaj naš entuzijazam malo usporen procesom formiranja vlasti u BiH, ali Agencija ne gubi vrijeme pa smo, već početkom ove godine dogovorili saradnju sa Službom za zapošljavanje R. Mađarske. Jedan od rezultata ove saradnje jeste da će već krajem februara eksperti za pisanje projekata iz Mađarske doći u BiH i održati trening ne samo za osoblje Agencije, već i za izabrano osoblje iz entitetskih zavoda i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.
ONASA: Sa koliko zemalja BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju i da li se oni dosljedno poštuju? U kojim se zemljama bh.građani najčešće zapošljavaju i iz kojih ih najviše dolazi u BiH?
DELIĆ: BiH trenutačno ima osam potpisanih sporazuma o socijalnom osiguranju. Što se tiče provođenja ugovora, najbolji odgovor na to pitanje je podatak da Agencija svaki dan zaprimi desetine predmeta koji se odnose na provođenje sporazuma o socijalnom osiguranju. I svi ti predmeti se obrađuju prema već ustaljenoj proceduri tako da građani mogu biti zadovoljni.
Kada je riječ o najčešćim destinacijama na koje naši građani odlaze u potrazi za poslom, najčešće su to države članice bivše Jugoslavije, te razvijene, zapadnoevropske zemlje, poput Njemačke ili Austrije. Ipak, tačnu evidenciju o broju naših građana na radu u inostranstvu mi nemamo iz dva razloga. Jedan je što naši građani najčešće u inostranstvo odlaze u privatnim aranžmanima ili putem neke od privatnih agencija koje se bave posredovanjem u zapošljavanju. U svakom slučaju ne postoji zakonska obaveza da se naši građani nama javljaju ili da ih evidentiramo tom prilikom. Drugi razlog jeste taj što sve države koje primaju radnu snagu imaju obavezu da vrše evidentiranje stranih lica. Znači, podatke o našim građanima imaju države u koje naši građani odlaze, isto tako kao što i BiH ima podatke o broju stranih lica koja su trenutačno zaposlena u našoj državi. U BiH je u 2010. godini najviše stranih lica bilo iz: Srbije, Kine, Turske, Hrvatske, Ruske Federacije, Crne Gore, Austrije, Slovenije itd.
ONASA: Koliko je nezaposlenih osoba u BiH do sada uključeno u mjere aktivne politike zapošljavanja i možete li nam reći nešto više o tome?
DELIĆ: Ukupno je na nivou BiH u 2010. godini programima aktivnih mjera obuhvaćeno 19.139 lica. Programi Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi zapošljavanja uključuju Program sufinansiranja zapošljavanja mladih bez radnog iskustva (1.244 lica), Program zapošljavanja osoba sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa (357 lica), Program zapošljavanja žena (643 žene), Program samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika (607 lica), Program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije (1.600 lica), Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma (98 lica), Program pripreme za zapošljavanje “Uspjet ću!” (3.113 lica), Programi info i motivacijskih seminara (6.757 lica). Programi Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (RS) uključuju: Projekat sufinansiranja zapošljavanja nezaposlenih lica (2.348 lica) (obuhvaćeni demobilisani veterani i lica u čijim porodicama niko nije zaposlen), Program sufinansiranja zapošljavanja mladih bez radnog iskustva “Prvi posao” (1.236 lica), Program podrške zapošljavanju povratnika (257 lica), Program podrške zapošljavanju Roma (73 lica).
Programi Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH uključuju: Program zapošljavanja pripravnika (590 lica), Program pripreme za tržište rada (90 lica), Program zapošljavanja lica starije starosne dobi (45 lica), Program zapošljavanja lica koja na evidenciji zavoda čekaju na zaposlenje duže od pet godina (72 lica), Program zapošljavanja Roma (devet lica).
ONASA: Kolika je trenutna stopa nezaposlenosti u BiH i koji faktori utiču na ovu stopu?
DELIĆ: Kada je riječ o stopi nezaposlenosti, moram naglasiti da postoje dva načina računanja stopa nezaposlenosti, pa prema tome i dvije stope nezaposlenosti što često zbunjuje. Prvi način računanja stope nezaposlenosti je tzv. “administrativna stopa nezaposlenosti” koja se izračunava tako što se broj evidentiranih nezaposlenih lica podijeli sa zbirom broja evidentiranih nezaposlenih i broja registrovanih zaposlenih radnika i taj količnik pomnoži sa 100 kako bi se dobio procentni broj. Ovaj način koristi zvanična statistika na osnovu podataka sa evidencija službi za zapošljavanje i prema posljednjim podacima stopa nezaposlenosti za novembar 2010. godine iznosila je 43,1 posto.
Drugi način računanja je tzv. “anketna stopa nezaposlenosti” gdje se u anketi o radnoj snazi smataraju zaposlenim ona lica iz uzorka koja su u referentnoj sedmici provođenja ankete radila makar jedan sat i ostvarila neki dohodak po osnovu rada. Zbog toga su anketom obuhvaćena i ona lica koja rade, a koja nisu obuhvaćena zvaničnim statistikama kao zaposlena lica. Ova metodologija je priznata od ILO-a i od EUROSTAT-a i ovako dobijeni podaci su realniji jer su ovom metodologijom obuhvaćene one kategorije zaposlenih i nezaposlenih koji nisu obuhvaćeni zvaničnim statistikama. Anketna stopa nezaposlenosti u BiH za 2010. godinu iznosila je 27,2 posto. Glavni faktori koji utiču na ovoliku stopu su: dostignuti nivo ekonomskog razvoja, smanjeni i neadekvatan privredni rast, koji ne može da generiše novo zapošljavanje, nezavršeni proces vlasničke transformacije preduzeća (privatizacije), gdje još uvijek radnici ostaju bez posla zbog stečaja i likvidacije preduzeća, jak neformalni sektor privrede (oko 35 posto ukupne privrede) koji generiše neformalno zapošljavanje i rad “na crno”.
ONASA: Šta je potrebno da nove vlasti u BiH konkretnije učine kako bi se smanjio broj nezaposlenih?
DELIĆ: Prije svega potrebno je da se problem nezaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta shvati ozbiljno i podigne na listi prioriteta svih nivoa vlasti. Istina je da je stopa ekonomskog rasta u državi degradirana ekonomskom krizom, ali upravo su krize ona mjesta koja nam nude šansu za proaktivan pristup kojim ćemo prevazići krizu. Zbog toga je potrebno da se i različiti segmenti društva ujedine kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove tržišta rada. Mi u BiH ne možemo problem zapošljavanja tretirati ekstremno drugačije nego ga tretiraju druge evropske zemlje, ali, opet, kada pogledamo te druge države vidimo da kod njih mnoge stvari funkcioniraju brže i efikasnije. I upravo je tu šansa da i mi pokušamo učiniti nešto što će ubrzati privredna kretanja u državi, nešto što će ubrzati protok kapitala, roba i usluga, nešto što će smanjiti dužinu vremena potrebnu za registraciju preduzeća, privatnog poduzetništva i sl. Budući da se ekonomija BiH može svrstati u grupu “malih otvorenih ekonomija” ona je visoko senzibilna na globalna kretanja.
Da bi se omogućio značajniji rast zaposlenosti potrebno je da privreda BiH ostvari visoke stope ekonomskog rasta. Najbitniji makroekonomski izazov u narednom periodu je povećati domaće javne i privatne investicije, uz iniciranje veće stope domaće štednje, kao i višeg obima stranih direktnih investicija. Investicije bi omogućile otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti, koja je za sada još uvjek među najvećim u regionu. Strane investicije bi se, uz poštovanje dalje makroekonomske stabilizacije, mogle povećati i ograničiti na stopu od šest posto GDP-a, što je prosječan iznos koji se može vidjeti kod uspješnih ekonomija u regionu.
ONASA: Šta su po Vama prioriteti u ovom smislu?
DELIĆ: Reforme tržišta rada i restruktuiranje sektora preduzeća ostaju najvažniji prioriteti tranzicije u narednom srednjoročnom periodu.
Duboko ukorjenjene slabosti u sektoru preduzeća, koje se ogledaju u gubicima i prezaduženosti, treba prioritetno rješavati da bi se ojačala vanjska konkurentnost, ekonomski rast i porast zaposlenosti, te pružila podrška korigovanju deficita vanjskog tekućeg računa. Provođenje stečajnih postupaka, smanjenje administrativnih prepreka za poslovanje preduzeća i dodatno jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora unutar BiH predstavljaju preduslove za efikasno oživljavanje preduzeća.
Predložene politike bi dovele do nastavka održavanja godišnje stope rasta između pet i šest posto i u narednom srednjoročnom periodu, koji bi odražavao porast nivoa produktivnosti. Ključ za postizanje makroekonomske održivosti je i dalje smanjenje udjela javne potrošnje u GDP-u. Ovdje se misli na smanjenje potrošnje na plate u javnoj administraciji na svim nivoima u BiH, koje treba da nadoknade porast javne potrošnje za kapitalne investiticije.
Jak utjecaj na poboljšanje stanja na tržištu rada imao bi samo ekonomski rast koji bi omogućio zapošljavanje na godišnjem nivou od oko 150.000 lica, što bi izazvalo osjetan pad broja registrovanih nezaposlenih lica. Značajno poboljšanje vezano je i za reforme u oblasti socijalne politike, gdje bi odvajanje uslova statusa nezaposlenih lica i statusa lica koja koriste socijalna davanja dala značajniji stimulans smanjenju nezaposlenosti. Također, potrebno je provesti reforme u fiskalnoj politici koje se tiču smanjenja oporezivanja rada i međusobne harmonizacije između entiteta, što bi uticalo na smanjenje neformalnog sektora ekonomije i pojavu rada “na crno”.
Nama trebaju uslovi koji će stvoriti od BiH državu sigurnu za ulaganja. Time ćemo privući strane investicije, pokrenuti proizvodnju i na kraju zaposliti ljude. Bez obzira na neka pesimistička razmišljanja BiH jeste država zanimljiva stranim investitorima. Naši ljudi jesu i vrijedni i obrazovani i sposobni, pa ako mogu otići u inostranstvo i tamo uspjeti, što ne bi mogli to isto uraditi u svojoj zemlji. Sve je to jedan točak koji je potrebno pokrenuti i zato je najvažnija volja i odlučnost da se ovaj problem stavi kao prioritet pred institucije vlasti.
ONASA: Kakvu je saradnja Agencije za rad i zapošljavanje BiH sa agencijama iz regije?
DELIĆ: Agencija za rad i zapošljavanje BiH ima odličnu saradnju sa regionalnim institucijama koje se bave zapošljavanjem. Agencija je član Centra javnih službi zapošljavanja Jugoistočne Evrope unutar kojeg svaka institucija članica po jednu godinu predsjedava ovim tijelom, te u sklopu svog predsjedavanja organizira različite aktivnosti. Upravo u martu će biti organizirane dvije konferencije na kojima ćemo i mi biti prisutni zajedno sa službama zapošljavanja ostalih članica iz Hrvatske (koja je domaćin konferencija), Bugarske, Crne Gore, Mađarske, Makedonije, Rumunije, Slovenije, Srbije i Turske. Naravno da će svaka od ovih konferencija biti prilika da razmijenimo iskustva i unaprijedimo postojeću saradnju. Takođe, u okviru bilateralne saradnje za službama za zapošljavanje iz drugih zemalja, mi imamo potpisane sporazume o saradnji (ili protokole o saradnji) sa službama zapošljavanja: Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Slovenije i Mađarske.
ONASA: Na čemu će biti akcenat rada Agencije u 2011. godini?
DELIĆ: Aktivnosti Agencije u 2011. godini će biti usmjerene u dva pravca: oblasti zapošljavanja na međunarodnom nivou, te koordinacija aktivnosti zajedno sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.
Kada je riječ o međunarodnom nivou pratićemo zaključivanje i provođenje u praksi već iniciranih međudržavnih sporazuma o zapošljavanju radnika između BiH i slijedećih država: Slovenije, Srbije i Katara.
Također, planiramo inicirati zaključivanje međudržavnih ugovora u oblasti zapošljavanja sa: Italijom, Rusijom, Malezijom, Turskom, Kuvajtom i Libijom. Na ovaj način planiramo uspostaviti pravne okvire putem kojih će naši građani moći tražiti posao i na tržištima rada navedenih država.
Planiramo nastaviti realizaciju dogovora sa Saveznom Republikom Njemačkom na osnovu kojega svako ljeto oko 200 naših studenata ima priliku otići na ferijalnu praksu u ovu državu, tu su već spomenute aktivnosti vezane za projekte iz IPA fondova i sl.
Na domaćem nivou ćemo nastaviti koordinirati aktivnosti sa entitetskim zavodima i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH na svim onim pitanjima kojima prema Zakonu o Agenciji za rad i zapošljavanje BiH možemo sarađivati, a naročito oko predlaganja i realizacije projekata finansiranih iz IPA fondova. (kraj)
Razgovarao: Adis Hamza BRDARIĆ