Iako naizgled zatvoren i sakriven visokom ogradom, Samostan Svetog Bonaventure u Visokom je jedna velika, otvorena zajednica, spremna da svakome pomogne onoliko koliko je to moguće i bez obzira na vjeroispovijest. Osim otvorenosti i spremnosti na pomoć, ovaj samostan je izuzetno važan historijski spomenik BiH sa neprocjenjivom vrijednosti koju krije u svojim odajama. Samostan je izgrađen daleke 1900.godine, a ime je dobio po Sv. Bonaventuri, doktoru teologije, koji je bio poznat po svojoj skromnosti i jednostavnosti. Postoji i jedna anegdota vezana za Sv. Bonaventuru – fratri imaju običaj da nakon jela sami peru svoje suđe. Tako je radio i Sv. Bonaventura kad su ga pozvali i javili mu da je proglašen kardinalom, a on je na to odgovorio da samo malo sačekaju dok opere svoje suđe.
U sklopu visočkog samostana nalazi se crkva, Sjemenište, te Gimnazija i Konvikt, a veliku čast smo imali da obiđemo i izuzetno bogatu riznicu unutrašnjeg historijskog blaga, koju nam je pokazao fra Ivan Nujić profesor čuvene Franjevačke klasične gimnazije. – Samostan i Gimnazija su izgrađeni daleke 1900.godine, a zanimljivo da je novac korišten za gradnju bio novac koji je zarađen prodajom franjevačkog posjeda u Carigradu, dok je zgradu projektovao Ivan Holz. Ono što čini bogatstvo našeg samostana su svakako i izuzetno bogata biblioteka, lapidarij s eksponatima iz neolita, ilirskog i rimskog doba te eksponatima Stare Bosne, kao i bogato etnografsko odjeljenje i vrijedna zbirka savremenih umjetnina. – riječi su fra Ivana Nujića.
Samostanska biblioteka danas broji više od 60.000 različitih naslova, a vrlo česti gosti ove biblioteke su i visočki učenici i studenti koji potrebne naslove jedino mogu pronaći baš na ovom mjestu. – Biblioteka je osnovana 1887.godine, a osnivačem se smatra fra Anđeo Franjić. Osim velikog broja rijetkih knjiga u našoj biblioteci se nalazi i najstarija štampana knjiga autora iz Bosne, fra Matije Divkovića, knjiga koja je štampana daleke 1611.godine u Veneciji. Lapidarij – Tragovi kulture neolita, Ilira, Rimljana i Stare Bosne na tlu Visokog i njegove okolice je još jedan izuzetno važan dio današnjeg samostana. Fond ove zbirke nastao je uglavnom darovima, a moto lapidarija je izreka cara Hadrijana: Turpe est in patria esse peregrinum – Sramota je biti stranac u vlastitoj domovini. Osim predmeta iz željeznog i bronzanog doba u lapidariju imamo i jako vrijednu nadgrobnu ploču Batona i njegovih potomaka sa natpisom. Etnografska zbirka je nastala sa željom da se pokaže slika života Hrvata-katolika Bosne, posebno iz srednje Bosne u kojoj se nalazi i Visoko. Tu su izloženi predmeti koji pokazuju najvažnija zanimanja ovog kraja, kao i prikaz običaja vezanih za vjerski život i prikaz oružja. – istakao je fra Ivan Nujić.
Vrijedno je spomenuti da je prošle godine Samostan Sv. Bonaventure proglašen i nacionalnim spomenikom BiH. U narednim danima će biti i u potpunosti obnovljena zgrada Konvikta, a vrijedni franjevci na tome ne žele stati, u planu je i izgradnja sportske sale koju će koristiti i učenici Gimnazije, ali i ostali Visočani, a da bi se sve ovo ostvarilo potrebna je i mnogo veća pomoć kako lokalne zajednice, tako i Kantona i države BiH, a i izreka iz samostanskog lapidarija nije bez razloga upotrebljena u ovom nacionalnom spomeniku BiH: SRAMOTA JE BITI STRANAC U VLASTITOJ DOMOVINI.
{joomplucat:861 limit=26|columns=4}