Nakon što je konstituisana prva Vlada ZDK, a poslije Općih izbora 2010. godine jedna od sjednica Vlade održana je u Tešnju, bilo je to vrijeme koalicije SDA/SDP. Javno su nakon toga članovi te Vlade izjavljivali i u privatnim razgovorima prepričavali kako je ovaj grad u ZDK ustvari najbolji primjer kako bi trebalo efikasno da funkcioniše jedna lokalna zajednica. Geografski u lošijem položaju od Visokog, ali privredno u puno boljoj poziciji sa jasnom poslijeratnom politikom spram ZDK i svom statusu unutar njega, danas je općina koja služi za primjer uspješnosti i koja je postala mala da poslovne vizije privrednika i političara koji dolaze sa tog područja realizuju samo na tom području.
U Tešnju kao i u Visokom na vlasti je SDA, ali sa puno jačom opozicijom koju predvodi SDP i koji ima više nego duplo vijećnika u odnosu na visočke socijaldemokrate. Zakonodavnu vlast čine još i predstavnici SBiH, BPS-a SBB-a i LDS-a. Podsjećamo, te 2010. godine pred Opće izbore zvanična politika visočke SDA je bila da uopšte ne kandiduje nekoga za državni Parlament, a svojim biračima je javno davala upute i na predizbornim skupovima upućivala poruke da se na tom glasačkom listiću glasa za kandidata koji je upravo iz Tešnja. U nadmetanju za mjesto u Federalnom parlamentu Visoko i Tešanj nisu u sukobu interesa, tu se takmičimo sa Varešom, Brezom, Olovom i Kaknjem. Kao i svih ostalih 12 općina na kantonu podjednako sa ostalima konkurišemo za 35 poslaničkih mjesta u Skupštini ZDK neovisno iz koje političke opcije da dolazi kandidat. Visoko nakon prvih rezultata dobilo je samo mandat SBB-a (Meldina Ugarak) u Skupštini ZDK, a tek kad je kandidatkinja iz Tešnja odustala od svog mandata i prešla u izvršnu vlast onda je i OO SDA Visoko dobio jedno mjesto u Skupštini i to godinu dana nakon izbora.
Zašto ovakav uvod i sva ova komparacija sa Tešnjem?
Iz jednostavnog razloga što se u visočkoj javnosti, odnosno dijelu javnosti, s one strane uma, pojavilo uvriježeno mišljenje o tome kako je tešanjski lobi krivac za sve probleme na općini Visoko? Razumljivo bi bilo da je to stav bivših “vlasnika” Vispaka koji su do smrti imali namjeru živjeti od te firme uz “normalno” poslovanje u kojem vam plijene vozila, isključuju struju i u kojem radnici nemaju plate po nekoliko mjeseci, a radnici koji su ispunili uvjete za penziju ne mogu ostvariti istu zbog neuvezanog staža. Međutim, ako unutar iste stranke koja se zove SDA i koja je vodeća i u Visokom i u Tešnju postoji politika opasnih namjera u kojoj se za neefikasnost realizacije obećanog sa prethodnih lokalnih izbora pokušava nadomjestiti infantilnim optužbama o tome kako je neko tešanjski plaćenik u Visokom i kako tešanjski lobi koči razvoj Visokog, a pojedinci pozivaju na javni prezir, onda je sasvim jasno da nešto u ovoj stranci i nefunkcioniše baš najbolje, a cijenu toga plaćaju svakim danom siromašniji i nezadovoljniji stanovnici Visokog. Umjesto klasične i jeftine manipulacije birača i pokušaja skretanja pažnje sa nesposobnosti i rješavanja stvarnih problema, a što je obaveza preuzeta nakon izbora puno bi bolje za Visoko bilo da se svakog jutra manipulatori podsjete na izvještaj iz Službe za zapošljavanje u kojoj statistika iz mjeseca u mjesec nepobitno ukazuje da smo sve bliže dnu.
U konačnici djela su ono što poštuju kako prijatelji, tako i neprijatelji. A ako već i nismo politički dovoljno zreli, a privredno jaki da punom snagom krenemo naprijed, onda nije sramota prepisati od onih koji su tu lekciju dobro naučili i praktično primijenili. U protivnom uzaludno ćemo potrošiti i nepovratno baciti još četiri godine, pa 2016. opet narodu lagati sve i svašta samo kako bi nam dali vlast da razgrabimo izborni plijen zvani budžet. U nastavku teksta donosimo samo fakte o gradu koji ničim nije neprijatelj Visokom i čiji nekakav lobi uopšte nije potreban da bi nas se uništilo, jer mi već jesmo uništeni, a uništili su nas oni čije kolege iz iste stranke 150 kilometara sjeverozapadno od nas razmišljaju potpuno drugačije i politički efikasnije. Svaka druga postavka stvari o nekakvim lobijima koji rade protiv tobože nekakvih visočkih interesa, jeste lični obračun unutar jedne stranke i pokušaj osvete za izgubljenom privrednom zlatnom kokom koju su izgubili nesposobni kadrovi iste te stranke i bivši komunistički dobro etablirani kadrovi u Visokom.
Tešanj, primjer dobre politike
Svjetski poznati časopis u području ekonomije, britanski The Economist, koji izlazi ravno 170 godina, u jednoj ovogodišnjoj priči o uspjesima u Bosni i Hercegovini donosi priču o poduzetnim i dinamičnim sredinama, u koje ubraja i Tešanj.
Da li je to slučajno ili neka politička propaganda?! Ne nije slučajno!
Prošlogodišnji rezultat (2012.) poslovanja tešanjske ekonomije je impresivan. Izvoz u 56 zemalja svijeta. Iz Tešnja izvezeno više od 280 miliona KM roba širom svijeta. No, jesu li ovi rezultati slučajnost? Događaju se slučajno da neka kompanija posluje uspješno ili da se neka sredina uspješno razvija? Šta je to „tešanjski recept“ za uspjeh?
Ne tako davno, u jednom vremenu socijalizma, Tešanj je bio ruralna sredina (ubrajao se u nerazvijene općine), politički neperspektivna i izolirana (nosila je hipoteku Ademage Mešića). Ovdje nije bilo velikih sistema koji donose veliki broj radnih mjesta. Ljudi su nafaku morali tražiti sami, ne gledajući u velike sisteme, velike dimnjake i ne gajeći nadu da će im vlast riješiti problem egzistencije. Egzistencija je morala biti obezbijeđena sa puno rada i snalažljivosti, ličnog entuzijazma i posvećenosti. Prvi poslovi sa „kapitalističkim zapadom“ donosili su novu industrijsku kulturu, a rad u automobilskoj industriji uslovljavao je nova znanja i razvoj. Težak put razvoja, ali će se kasnije ispostaviti kao dobitna kombinacija. Polahko, ali sigurno stasavale su mlade generacije Tešnjaka koji su voljeli svoju općinu. Strateško opredjeljenje tadašnjih vlasti u Tešnju je bilo obrazovanje i kultura, što se pokazalo ispravnim! Poznato je da svaki Tešnjak po završetku školovanja ima veoma pozitivan osjećaj za svojom sredinom ma gdje živio i tražio svoju nafaku.
Ta ljubav prema zajednici i snalažljivost snažila ih je u ratnom i poratnom vremenu.
Odmah nakon rata, ne čekajući da to uradi neko drugi, Tešnjaci su krenuli u obnovu porušenog, u građenje poslovne i druge infrastrukture. Lokalna vlast je još 1998. godine razvijala poslovne zone i još tada ostvarivala snažnu vezu sa privredom. Ništa se ne dešava slučajno, pa ni tadašnji napori da se općina ne ponaša kao birokratija, nisu ostali bez rezultata.
Danas, nakon 15 godina, općina Tešanj, ne zadovoljavajući se ranijim rezultatima radi na ostvarenju svoje vizije: Tešanj-sredina ekološke svijesti, čistoće i reda.
Postoji kontinuitet u pouzdanom razvoju. Izvršena je reforma lokalne administracije, razvijana elektronska uprava, te postavljeni visoki standardi u različitim oblastima. općina Tešanj je:
– prva emitovala općinske obveznice za razvoj poslovnih zona,
– među prvim općinama u BiH po visini izdvajanja za stipendiranje studenata-svi redovni studenti su stipendisti,
– među prve tri općine u BiH uvela ISO standard,
– posebna briga o kulturno-historijskom naslijeđu
– itd, itd.
Danas Tešanj stremi daljem razvoju. Priprema se najveći projekt u posljednje dvije decenije, projekt sakupljana i tretmana otpadnih voda sa prostora gotovo cijele općine, u vrijednosti od 24 miliona KM. Već je potpisan ugovor za korištenje sredstava Evropske investicijske banke, a do kraja godine se očekuje i ugovor o korištenju donatorskih sredstava. Razvija se vodovodni sistem za blizu 2000 domaćinstava (5 mjesnih zajednica).
Tešanjska je politička ideja „razvoj infrastrukture u ruralnom dijelu zajednice“, grade se putevi i druga infrastruktura, a uz sve to i bez finansijske pomoći Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona. Mladi osim podrške školovanju imaju podršku i u pokretanju vlastitog biznisa. Fomiran je Muzej, u toku je gradnja novog objekta biblioteke, priprema se dalja toplifikacija grada. Trenutno je u izgradnji i hotel u samom sjedištu općine. Iznos za poljoprivredne podsticaje je najveći u posljednjih deset godina.
Investicije u nove poslovne pogone su prisutne i vrlo dinamične. U ovom trenutku prisutne su investicije u proširenje kapaciteta u Madiju, Enkeru, FAD-u, Pobjedi, a grade se potpuno novi poslovni objekti Lockwood, Inox Ajanović i SGI. U pripremi su nove investicije u preduzećima Mann+Hummel BA, Alpina Bromy, Salkić i…
Kapital i investicije idu tamo gdje su najpovoljniji uvjeti i ambijent za ulaganja. Zato je velika odgovornost upravo na općinama kada je podizanje nivoa konkurentnosti lokalnih zajednica u pitanju. Osim toga, kapital ide tamo gdje su uvjeti za investicije najpovoljniji, a prilike stabilne i sigurne. Pitanje investicija ne treba samo posmatrati unutar bosanskohercegovačkih okvira. Ovo pitanje za nas je odavno postalo regionalno pa i šire pitanje. Općina Tešanj je pokazala da je visoko podigla standarde i da, u tom smislu, ravnopravno konkurira sredinama u regiji Zapadnog Balkana.
U domaćim medijima naročito proteklih nekoliko mjeseci Tešanj se pokušava dovesti u vrlo negativan kontekst, ali ni to nije slučajno! Tešnjaci su se znali organizirati u ratu kada su ih okružili neprijatelji sa svih strana, znali su naći odgovor isto kao i u razvoju privrede i zapošljavanja.
Pokušali smo i istražiti ko zapravo stoji iza svih ovih uspjeha u Tešnju svih ovih skoro 25 godina!?
U predratnom i ratnom periodu ključnu ulogu su odigrali Mehmedović Šemsudin, Ćeman Mirsad i Brkić Kemal, Cerovac Mustafa, i dr…, dok sve vrijeme poslije agresije na BiH ključnu ulogu su imali 4 čovjeka koji su jezgro SDA Tešanj i to: Mehmedović Šemsudin, Fuad Šišić, Izudin Ahmetlić-HIFA i Berzad Vilašević.
Da li slučajno je najviše napadan u javnosti Šemsudin Mehmedović koji je u žiži svih događaja svih ovih godina i koji uporno i snažno, bez obzira i na lokalna politička podmetanja, nastoji održati tempo snažnog razvoja ove sredine. Istrajnost se očigledno isplatila. Tešanj je danas primjer dobre prakse u svakom pogledu, a naročito u političkom, jer je dobro politički organizirana sredina-primjer sigurno svima nama u BiH.
Imao sam priliku da u neobaveznom razgovoru pitam Mehmedovića sa kojim su me i upoznali visočki SDA prvaci, šta je ključ uspjeha u Tešanjskom kraju, a njegov vrlo kratak odgovor može biti primjer svima nama.
Njegovanje tri osnovna stuba na kojima se temelji demokratija, a to su:
- Pravda, pravednost u životu, jednake šanse za sve
- Obrazovanje, kultura tradicija, nauka i odgoj
- Sloboda, sigurnost, čast, dostojanstvo.
Nakon ovoga meni su stvari postale potpuno jasne. Zapravo istinska demokratija, ako se prakticira u svakodnevnom životu mora rezultirati društvenim vrijednostima kakve baštini Tešanj.
Postavljam pitanje sam sebi: IMAMO LI SNAGE PRIZNATI SAMI SEBI DA IZA OVAKVIH USPJEHA STOJI USPJEŠNA POLITIKA U TEŠNJU?
Ja imam snage i tvrdim da je politički ambijent koji vlada u Tešnju sve ove godine temelj uspjeha! Samo je pitanje možemo li smoći snage da to prepoznamo i na kraju priznamo sami sebi!