Godinama je Petersen pokušavao da smrša na konvencionalan način, tako što je jeo nemasnu hrani i radio kardio vježbe. Međutim, nije mu uspijevalo, a nakon dosta istraživanja, odlučio je okušati se u ketogenoj dijeti.
U mršavljenju veliku ulogu igra hormon inzulin. Kad osoba jede ugljikohidrate, oni se razbijaju u glukozu u krvi. Gušterača počinje lučiti inzulin kako bi glukozu “pokupila” iz krvi u ćelije, tako da se može koristiti kao energija.
Međutim, inzulin uzrokuje da se kalorije talože kao tjelesna masnoća, čime se onemogućava korištenje vlastitih tjelesnih masnoća kao goriva.
“Tek kad izbacimo ugljikohidrate iz naše prehrane i kao gorivo koristimo masnoće, možemo početi mršati”, pojašnjava Petersen.
Konzumiranje manje od 50 grama ugljikohidrata dnevno vas dovodi u stanje ketoze, prirodnog stanja organizma u kojem tijelo kao gorivo troši masnoću.
Ketogena se dijeta zasniva na konzumiranju proteina i masnoća te izbacivanju ugljikohidrata iz prehrane (brašno, peciva, tjestenina, slatkiši…). Jelovnik se zasniva na mesu, ribi, jajima, masnim sirevima, a jede se i zeleno povrće.
Jede se dosta masnoća: maslac, kokosovo ulje i maslinovo ulje. Iz prehrane se također izbacuje voće koje je puno šećera i ugljikohidrata te se jede zeleno lisnato povrće.
“U toku dijete se vrlo efektno može provoditi i povremeni post, čiji je cilj čišćenje crijeva, detoks organizma i omogućavanje organizmu da se odvikne od čestog grickanja i stalnih obroka te smanji želju za slatkim”, savjetuje Peterson.
Kada je riječ o tjelovježbi, sljedbenici ketogene dijete vjeruju kako su u procesu mršavljenja od kardio vježbi mnogo važnije vježbe s tegovima i rad u teretani te kako tegovi zasigurno nisu nešto čega bi se žene trebale bojati.