Ovoga četvrtka u rukama čitalaca bit će 25.000. izdanje Oslobođenja. Novi dizajn lista samo je jedna od novina pred sutrašnji izlazak njegovog jubilarnog izdanja. U vrijeme moderne tehnologije, ovaj list i dalje je prepoznatljiv kao tradicijsko blago kod čitalaca, jer je još simbol održivosti i nezavisnog novinarstva.
videoprilog Lejle Čeljo (Dnevnik 2)
Prvo izdanje lista Oslobođenje štampano je u Donjoj Trnovi u jeku Drugog svjetskog rata. Danas, nakon više od 70 godina, pred sam izlazak 25.000. broja sreća i zadovoljstvo na licima uposlenika. Iako se decenijama čuva ovaj simbol bh. novinarstva, mlade generacije novinara poručuju – priča je tek počela.
“Ovo nije samo naša priča niti priča samo Sarajeva, Oslobođenje je uvijek priča o BiH i zbog toga je ta priča utoliko veća i mnogo važnija. Mi kažemo da je 25.000 brojeva dobar početak”, kaže Vildana Selimbegović, urednica Oslobođenja.
Oslobođenje su u vrijeme Jugoslavije gradile neke drugačije generacije književnika, publicista i novinara, i tako ispekli zanat koji je i danas cijenjen u svjetskim medijskim redakcijama. I u to vrijeme ovaj list je značio čast i ponos.
“Može se mirne duše reći da Oslobođenje predstavlja simbol časne i ponosne BiH u njezinoj historiji. Sada će 77 godina kako Oslobođenje izlazi i nikad se ni na koji način nije osramotilo”, ističe bivši urednik Oslobođenja Mirko Šagolj.
Novine rođene u ratu iznova su bile osuđene proživljavati strahote rata. Zgrada Oslobođenja prva je bila na udaru agresora, ali i uprkos tome svakog jutra na ulicama Sarajeva bilo je Oslobođenje. Tada postaje simbol istrajnosti, te je u Velikoj Britaniji 1992. godine proglašen za list godine u svijetu. Danas, nakon svakog prelistanog novog broja s pravom se zapitamo da li ovaj list uopće može imati rok trajanja?