TV1: Godina na izmaku bila je teška, sa mnoštvom političkih i ekonomskih izazova, kriza, rješavanja evropskog puta. Možemo li biti optimisti za 2017. godinu?
NIKŠIĆ: Volio bih da mogu širiti optimizam. Vjerovatno se ni sa Vama ni sa mnom ne bi složili aktuelni vlastordšci, jer izgleda da samo oni vide uspjehe i blagostanje u BiH. Mi ipak vjerujemo više svojim očima, nego njihovim lijepim riječima.
Mislim da nas čeka još teža 2017. godina. Ne želim širiti nikakav defetizam, jer mi se čini da su građani BiH već navikli da kako dolazi naredna godina, sve je teže, te da ne možemo očekivati nikakve pomake, jer ova vlast funkcioniše na način da je funkcionisala do onog trenutka kada su podijelili javne resurse, javna preduzeća i kompanije, te kada su utvrdili fantomski mehanizam koordinacije, koji postaje mehanizam blokade. Imamo situaciju, narodski rečeno, da ne zna lijeva šta radi desna.
TV1: Šta je bilo dobro, šta je dobro urađeno, kada je riječ o aktuelnoj vlasti?
NIKŠIĆ: Da budemo realni, hajde da kažemo šta bi trebalo da bude dobro. Pokazalo se kako BiH još ima prijatelja u međunarodnoj zajednici, jer je, ničim izazvano, prihvaćena naša aplikacija za članstvo, za koju je jasno bilo da nije kredibilna, te smo dobili upitnik kako bismo odgovorili na postavljena pitanja i potvrdili da jesmo kredibilan kandidat za EU. To bi u svakoj zemlji moralo biti pozitivno.
Nažalost, svjesni smo da to nije djelo naših vlasti i da nismo došli do toga zato što smo ispunjavali uslove, nego zato što su nam progledali kroz prste. Mislim da je dobro što je EU postupila na taj način, jer činjenica je da su u odnosu na BiH druge države u regionu imale drugačiji put, te da su nama postavljani uslovi za koje očito ne postoji politička volja.
TV1: Je li preoptimistično očekivati kandidatski status u idućoj godini?
NIKŠIĆ: Apsolutno da je preoptimistično. Ne mislim da ćemo doći u situaciju da odgovorimo na ta pitanja. Želim da podsjetim da smo mi kao opozicija predlagali, a ja sam zajedno sa drugim kolegama potpisnik zajedničke izjave. Zaista smo spremni podržati sve što je evropski put BiH, ali svakako da očekujemo da se uvažava glas opozicije. U svim zemljama regiona, svi koji su prolazili taj put, sticali kandidatski staus i postajali članicama EU, zajedno su radili pozicija i opozicija. U svim tim zemljama, osim u BiH, predstavnik opozicije vodi tu komisiju u državnom parlamentu. Kod nas se opozicija ni ne zarezuje, valjda se očekuje da ona prati vlast, jer je kao državotvorna, što znači da vlast nije državotvorna.
TV1: Zašto sumnjate da će mehanizam koordinacije biti sredstvo blokade, a ne sredstvo koje će omogućiti brzo odgovaranje na pitanja, usaglašen stav, jedan glas prema Evropi?
NIKŠIĆ: Na osnovu informacija koje trenutno imamo, predstavnici Vlade RS do sada nisu učestvovali ni na jednom sastanku gdje se priprema situacija za odgovore na upitnik. Čini mi se da se olako prešlo preko toga. Bili smo svjedoci izjave Milorada Dodika koji je rekao da na sastanku u kafani sa Bakirom Izetbegovićem ni sam nije mogao vjerovati šta je dobio kada je tražio mehanizam koordinacije. Kroz mehanizam koordinacije, koji je dogovoren na tom sastanku, otvorena je mogućnost da oba entiteta, svi kantoni i Brčko Distrikt, blokiraju i odgovore i donošenje zakona koji su obaveza BiH na EU putu.
TV1: Kako vidite odnos Izetbegovića i Dodika?
NIKŠIĆ: Ne vidim ja tu neki odnos, stalno imamo neka prepucavanja. Kada su se našli u pomenutoj kafani, vrlo brzo su dogovorili i mehanizam koordinacije i zaduženje BiH za dodatnih milijardu KM kod MMF-a. Interesantno je da tada uopšte nisu razgovarali o neustavnom i nelegalnom referendumu u RS. Valjda nisu stigli od prevelikih obaveza u utvrđivanju mehanizma koordinacije.
TV1: Vjerujete li da njih dvojica mogu imati zreo politički dijalog pun povjerenja?
NIKŠIĆ: Očito je da tu nema nikakvog dijaloga i da oni hrane poziciju jedan drugom medijskim prepucavanjem i stvaranjem konfliktnih situacija, gdje uoči svakih izbora pokušavaju da svako homogenizira svoje biračko tijelo, stvarajući pretpostavke da se RS recimo brani referendumom, a ovdje kako se nauštrb Bošnjaka u RS dosnose određene odluke, pri čemu ti isti Bošnjaci tamo gdje se oni pitaju i oni koji predstavljaju Bošnjake ponašaju se na isti način kao i u RS.
TV1: Hoće li politički savez Milorada Dodika i Dragana Čovića i njihovo insistiranje na promjeni sastava Ustavnog suda BiH biti predmet velike političke krize naredne godine i hoće li to iskomplikovati i evropski put i političko stanje u državi?
NIKŠIĆ: Puno je tema i pitanja koji bi u sljedećoj godini mogla iskomplikovati političko stanje u BiH. Ne vidim da je i u ovoj godini političko stanje u BiH bilo bajno – referendum, dodjela plaketa osuđenim ratnim zločincima, situacije koje imamo u FBiH i od strane Predsjedništva BiH… Sve to dodatno komplikuje situaciju u BiH.
Priča oko Ustavnog suda BiH je priča koja govori o tome do kojeg je apsurda dovedena politička situacija u BiH. Politički savez koji su Dodik i Čović postigli po tom pitanju ustvari je samo u onom dijelu koji se tiče preklapanja zajedničkog interesa. Inicijativa o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH krenula je onog trenutka kada su oni donijeli Odluku o neustavnosti Dana RS.
Tada sam na jednoj televiziji u Banjaluci rekao da mislim da treba da bude Ustavni sud BiH sastavljen samo od domaćih sudija, ali da ne želim podržati odlazak stranih sudija kao akt odmazde ili kazne za odluku koju su donijeli. Na taj način ćemo politizovati Ustavni sud BiH.
Nažalost, i danas imamo situaciju da je politizovano. Kad neku odluku saznate, možete odmah znati ko je kako glasao, iz koje nacionalnosti je sudija koji je glasao i donio odluku sudija koji je u Ustavnom sudu BiH. To je problem koji u ovom trenutku imamo. Kako rješavati to pitanje? Mislim da ne postoji alternativa razgovoru i otvorenoj priči, ali nažalost mislim da ovdje najviše fali iskrenosti.
TV1: Nedavno ste kazali da će u sljedećoj godini “ova vlast pokušati podijeliti FBiH na dvije izborne jedinice i tako BiH svesti na nivo tri etničke državice u kojima će svi koji nisu pripadnici većinskog naroda u takvoj državici biti građani drugog reda”. Koji su argumenti za ovako žestoku tvrdnju?
NIKŠIĆ: Više nije nikakva tajna da je to bio dogovor lidera SDA i HDZ-a. Čak su oni to potvrdili u medijima. I u Vašim emisijama tada smo ih pozivali da kažu i da potkrijepe, objave ono što su u ljeto 2014. godine zajedno na press konferenciji rekli da su sve dogovorili oko Mostara, ali da neće da objavljuju da ne uznemiravaju javnost. I oni su to potvrdili i više nije nikakva tajna da je bio dogovor da imamo dvije opštine u Mostaru i dvije izborne jedinice u FBiH, u kojima bi se na etno principu birali članovi Predsjedištva BiH.
Mislim da bi izmjene Izbornog zakona u tom pravcu otvorile prostor da u startu imamo neke virtuelne izborne jedinice u kojima bi se birali članovi Predsjedništva BiH, a to nije ništa drugo nego priprema za oficijelnu podjelu FBiH na dva, odnosno BiH na tri dijela.
TV1: Želite li reći da i SDA na tome insistira?
NIKŠIĆ: Neću reći da insistira, nego kažem da je to bio dogovor između ta dva lidera. Nikada nismo dobili objašnjenje, odnosno u medijima imamo njihova prepucavanja o tome ko je odustao od dogovora.
TV1: Kako gledate na odnose Čovića i Izetbegovića?
NIKŠIĆ: Ja se bojim da ovdje nema iskrenih odnosa između političara. Čini mi se kako je to funkcionisalo kao i koalicija, dakle samo do trenutka dok su konstituisali vlast i zaposjeli resurse. Objašnjenje kako u FBiH treba u Aluminiju, Elektroprivredi Mostar, te javnim kompanijama biti isključivo pripadnici HDZ-a BiH, jer je to njihovo biračko tijelo, za mene je neprihvatljivo. Javna preduzeća su u vlasništvu svih građana FBiH.
Kada se u FBiH sve dijeli između Bošnjaka i Hrvata, otkud nam pravo da nešto prigovaramo RS, gdje eto kao oni ne vode računa o ostalim konstitutivnim narodima. Ni u FBiH niko ne tretira da postoji treći konstitutivni narod.
TV1: Kako gledate na odnose između koalicionih partnera SDA i SBB?
NIKŠIĆ: Ja ne spadam u ljude koji vole da ulaze u te odnose, da tu neško raskopava i komentariše, ali je očito je kako se već naziru pukotine u ovom odnosu. SBB shvata da ih je SDA prihvatila kao mlađeg brata i da se prema njima odnosi na način da ih ne tretiraju i ne uvažavaju kao ravnopravne partnere. Do kada će SBB to trpiti, stvar je SBB-a. Ne želim zaista da ulazim u to, niti da procjenjujem, ali je evidentno da ih SDA koristi samo kada im trebaju glasovi da donesu određene odluke.
TV1: Novogodišnje konferencije za novinare SDA i SBB-a bile su žestoke, žestoke poruke su uputili lideri i jedne i druge stranke. Hoće li ta koalicija preživjeti 2017. godine?
NIKŠIĆ: Ne usuđujem se prognozirati. Jedino sam siguran u to da će preživjeti odnos SDA i HDZ-a BiH, koji je zasnovan na određenim interesima i raspodjeli resursa. Mislim da će SBB, ukoliko želi biti ozbiljna politička partija, a siguran sam da želi, shvatiti da ih ovaj odnos sa SDA-om i koči i guši. Uostalom, vidite kako su svi koji su bili partneri sa SDA-om u vlasti završavali – od Stranke za BiH, SDP-a BiH koji je zaista napravio grešku, DF-a i sad SBB-a. Ne želim biti prognozer tih odnosa, ali sam siguran da to shvataju ljudi u SBB-u.
TV1: Ove godine izgubili smo u politici dva Mladena, aktivno kao stranačke lidere, Ivanića i Bosića. Dobili smo Borenovića i Govedaricu. To je opozicijski pandan Miloradu Dodiku. Vjerujete li da njih dvojica mogu biti politički takmaci jači od Dodika?
NIKŠIĆ: Siguran sam da će to oni željeti. Očitno je i na osnovu rezultata lokalnih izbora i na osnovu ovoga što vidimo u RS da Dodik još suvereno vlada RS-om i da SNSD suvereno vlada. Ne želim tražiti i ne bih bio srećan da tražimo takvog partnera u RS. Mislim da mi koji smo okupljeni oko ovog bloka antifašističkog, nenacionalističkog, građanskog, ljevičarskog treba da tražimo partnere i ljude koji su spremni biti dio te priče i u RS kako bismo gradili normalnu državu BiH.
TV1: Zašto smatrate da se vladajuće stranke boje ujedinjenja ljevice?
NIKŠIĆ: Ne mislim da se boje, ali pokazuju određenu nervozu kada je to u pitanju. Stalno imamo komentare svakog našeg zajedničkog istupa, iskoraka. To se pokušava minimizirati i negirati, pokušava se ubaciti klip između lidera tih političkih partija. Mislim da smo vrlo ozbiljni u tim namjerama, da smo prevazišli neke dječije bolesti, da smo izvukli određene pouke.
Prošli smo kroz fazu dijeljenja i kako smo prvi to prošlim, sada je valjd ana redu faza okupljanja, okrupnjavanja na političkoj sceni. SDP BiH, koji ima 107 godina tradicije na ovom području, staviće svu svoju infrastrukturu na raspolaganje kako bi došlo do okrupnjavanja i okupljanja građanskog bloka, koji će u sebi sadržavati jedan poseban blok – ljevičarske političke partije.
TV1: Poznato je i da je potpisana Jahorinska deklaracija. Poznati su i njeni ciljevi. Međutim, Naša stranka nije prisustvovala tom okupljanju i nije je usvojila. Ili ja griješim?
NIKŠIĆ: Ne griješite. I tačno je i netačno. Na okupljanju nisu pozvane političke partije. Bili smo pozvani predstavnici pojedinih političkih partija kao pojedinci. Bilo je ljudi kao pojedinaca iz Naše stranke koji su prisustvovali i učestvovali. Moram biti korektan prema mojim kolegama iz DF-a i GS-a i Naše stranke.
Kada govorimo o građanskom bloku, tom bloku pripada i Naša stranka. Kada govorimo o ljevičarskom bloku, Naša stranka ne želi da se svrstava u ljevičare, kažu da su liberalno-socijalna stranka, bliža centru nego lijevoj opciji. No, jesu građanska opcija i stranka i spremni su sa nama praviti priču za 2018. godinu.
Ne želim da ih uvlačim i ne želim da kažem nešto zbog čega će ljudi reći da o tome nismo pričali. To je fakat tako, za razliku od ove priče kada je u pitanju SDP BiH, DF i GS. Mi više preferiramo ljevicu nego centar.
TV1: Što znači da ste i vi nešto naučili na primjeru sarajevske Opštine Centar kada su u pitanju lokalni izbori?
NIKŠIĆ: Mi smo naučili puno stvari, ne samo kada su u pitanju lokalni izbori. Kao što sam rekao, mi smo prvi prošli fazu dijeljenja, nastajanju više političkih partija, kada je SDP BiH u pitanju. Zato mi je drago da smo danas prvi koji će krenuti ka procesu ukrupnjavanja.
TV1: Slažete li se sa ocjenom, čak je i CCI to rekao, da je Vijeće ministara BiH jedina sjajna tačka u ovoj godini, da su radili svoj posao kako treba? Da su radili i svoj posao uradili kako treba, za razliku od drugih nivoa vlasti.
NIKŠIĆ: Daleko smo dogurali ako su oni najsvjetlija tačka u BiH. Činjenica je da su radili i da se Vijeću ministara BiH knjiži predaja aplikacije i dobijanje upitnika. No, kada pogledate šta je urađeno na to putu, šta je ponuđeno… Podsjetiću vas da je Vijeće ministara BiH na nekoj fantomskoj sjednici, za koju ni danas nije utvrđeno da li je održana ili ne, usvojili mehanizam koordinacije koji se prvo pojavio u novinama, pa onda došao u Parlament BiH.
VIJESTI.BA: Šta biste izdvojili kao tri najbolja i tri najgora postupka, odluke Federalne vlade?
NIKŠIĆ: Ne bih htio da ispadnem bezobrazan i arogantan, ali se teško mogu sjetiti neke dobre odluke ove vlade. Oni će sebi sigurno brojati Zakon o radu kao pozitivan postupak, a mi ga tretiramo kao jako negativan, jer je to Zakon koji je na određen način ponizio i sindikat i poslodavce. To se na određeni način i pokazalo, jer sada Vlada utvrđuje amandmane koje šalje za taj zakon. Kada govorimo o najgorim potezima Vlade da li je to ovaj odnos prema radnicima, oporezivanje toplog obroka, da li to priča o netransparentnom odnosu kada je u pitanju Pismo namjere, dijeljenje penzija iz kredita… Široka je lepeza. Dok ovo govorim, stalno razmišljam mogu li se sjetiti nečega pozitivnog da to kažem..
TV1: Zapošljavanje?
NIKŠIĆ: Imamo priču o spektaklu u zapošljavanju, u kojoj je nekoliko njih reklo različite podatke – od toga šta je rekao premijer, šta su rekli ministri, šta je rekla Poreska uprava, do onga šta imamo u statustičkom zavodu.
TV1: Morate priznati da je Poreska uprava ipak ozbiljna institucija?
NIKŠIĆ: Apsolutno, kako nije. To uopšte ne osporavam kao podatak. Osporavam činjenicu da od tih dodatnih zapošljavanja nemamo priliv sredstava u Fond PIO/MIO i samim tim dovodimo u pitanje o kojim se zapošljavanjima radi. Da li je riječ o onome što je tretirano kao podsticaj iz Vlade FBiH, iako kada uzmemo izvršenje budžeta vidimo da ni onih 50 miliona koje je planirano kao podsticaj za zapošljavanje nije realizovano u ovoj godini, odnosno realizovano je u jako malom procentu. U svakom slučaju, građani na svojoj koži najbolje osjete koliko je to dobro ili loše i kakvo je stanje.
TV1: Šta je politički cilj SDP-a BiH u narednoj godini?
NIKŠIĆ: Mi želimo da zaista pokažemo da jesmo alternativa aktuelnoj vlasti. Sljedeću godinu ćemo provesti u pripremi izrade politika za 2018. godinu. Kao što sam rekao, stavićemo svoju infrastrukturu na raspolaganje kako bi otišli što dalje u realizaciji priče o okrupnjavanju bloka koji se želi suprotstaviti aktuelnoj vlasti 2018. godine.
Siguran sam da to neće biti nimalo lagan ni zadatak ni posao, ali je to nešto što smo sebi postavili kao zadatak i čemu ćemo stremiti. Mislim da imamo kredibilitet, jer danas možda više nego ikada postaje jasno kakva je razlika kada je u vlasti SDP i kada nije.
Na naših 64 km autoputa dobili smo 64 ili 69 koraka trotoara pred Predsjedništvom BiH kao najveći građevinski poduhvat aktuelne vlasti. Na naše povećanje penzija u FBiH dobili smo situaciju da aktuelne vlasti potpisuju sa penzionerima da će se uopšte isplaćivati penzije. Kada govorimo o RS, jasno je da tamo imamo drastičnu razliku, čak i u odnosu na ovako loše stanje u FBiH, gdje je najniža penzija malo veća od 360 KM, tamo je to 160 KM. Dakle, imamo neki kredibilitet da kažemo da znamo šta govorimo. Bili smo obećali da ćemo u ove četiri godine napraviti još 80 KM autoputa.
TV1: Samo što to prije dvije godine nisu prepoznali građani?
NIKŠIĆ: Ja nemam pravo da se ljutim na građane. Bilo je do nas. Zato danas treba da dođemo do što većeg borja ljudi, da im objasnimo i da sami prepoznaju koja je razlika kada je u vlasti SDP i kada nije.
TV1: Odnosi u regiji su komplikovani, ništa bolji od odnosa ovdašnjih lidera. Najavljena je posjeta srbijanskog predsjednika u februaru BiH. Je li to početak stabilizacije odnosa u regiji?
NIKŠIĆ: Ja bih volio da jeste. I ranije sam govorio da naše komšije i susjedi pokazuju i deklarativno su im puna usta interesa BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, a u praksi se baš tako i ne ponašaju i prema nama se ponašaju kao prema mlađem bratu ili sestri sa posebnim potrebama.
Činjenica je i da se neki naši lideri ovdje ponašaju prema BiH kao prema državi sa posebnim potrebama, gdje su im bliži interesi Beograda, Zagreba, Ankare nego interesi BiH i naših građana.
Volio bih da i jedni i drugi budu iskreni u namjerama i da shvate da je BiH ravnopravan subjekt i da može biti dobar komšija i susjed, te da na tim osnovama gradimo odnose.
Da ekskluzivno kažem, mi u SDP-u imamo namjeru da sljedeće godine napravimo jedan značajan sastanak predstavnika socijaldemokratskih partija iz regiona, te da pokažemo da zaista postoji mogućnost da se sarađuje na ravnopravnim osnovima i da postoje ljudi koji uvažavaju jedni druge kao ravnopravne partnere. Zaista bih volio da se i aktuelna vlast u zemljama regiona tako ponaša.