Federalna ministrica za okoliš i turizam Branka Đurić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o razvoju turizma, o brendiranju turističkih destinacija u BiH, o usklađenosti bh. zakonodavstva iz oblasti okoliša sa zakonodavstvom EU, Fondu za zaštitu okoliša FBiH, o primjeni Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom…
U kojoj je mjeri bh.zakonodavstvo u oblasti zaštite okoliša usklađeno sa direktivama i uredbama EU?
B. ĐURIĆ: U 2006. godini započela je implementacija projekta pod nazivom “Praćenje napretka usuglašenosti okolišne legislative zemalja: Albanije, BiH, Srbije, Crne gore i Kosova sa EU legislativom”. Projekat je finansirala EC, a implementirala ga je danska kompanija COWI. Sprovedene su aktivnosti na implementaciji Projekta “Praćenje napretka usuglašenosti okolišne legislative zemalja: Albanije, BiH, Srbije, Crne gore i Kosova sa EU legislativom za period 2007/2008”, koji je implementiratrao Regionalni centar za okoliš– Budimpešta. Kada je u pitanju bh. zakonodavstvo, iz oblasti okoliša, mi smo danas već vrlo blizu svjetskim standardima budući da je domaće okolišno zakonodavstvo dobrim dijelom usklađeno s tim standardima. Ali, očekuje nas još dosta posla kada je u pitanju prijenos preostalih direktiva u domaće zakonodavstvo i značajnije investiranje u infrastrukturu koje je planirano na duži vremenski period kako ne bi došlo do ugrožavanja ekonomskog razvitka.
Na koji način će biti osigurana sredstva za Fond za okoliš i u što će ona prioritetno biti utrošena?
B. ĐURIĆ: Sredstva za financiranje, u skladu Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, osiguravaju se iz: naknada zagađivača okoliša;naknada korisnika okoliša, te posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila.
Stvoren je pravni osnov za prikupljanje naknade od motornih vozila donošenjem Uredbe Vlade Federacije BiH o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila, u ožujku 2011. godine. U toku je izrada propisa koji će reguliratii vrste naknada i kriterije za obračun naknada za zagađivače okoliša.
Sredstva prikupljena u Fond za zaštitu okoliša FBiH će se prioritetno koristiti za zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvalitete zraka, tla, vode i mora, te ublažavanja klimatskih promjena i zaštite ozonskog omotača; saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada; zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti; unapređenje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša; poboljšanje, praćenje i ocjenjivanje stanja okoliša te uvođenje sustava upravljanja okolišom; poticanje održivog korištenja prirodnih dobara; poticanje istraživanja, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti.
Realizacija Akcionog plana Strategije zaštite okoliša donesene za period 2008- 2018 jednim djelom je planirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša u Federaciji BiH.
Koliko su institucije civilnog društva uključene u aktivnosti FMOIT- a i smatrate li da je to dovoljno?
B. ĐURIĆ: U postupku izdavanja okolišnih dozvola za nove pogone i postrojenja i Strateške procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo sprovodi kroz zakonsku proceduru organiziranje javnih rasprava sa učešćem šire javnosti u odlučivanju u postupku odobravanja okolišne dokumentacije potrebne za izdavanje okolišne dozvole za određenu gospodarsku djelatnost. Također, za postojeće pogone i postrojenja nakon što se odobri potrebna okolišna dokumentacija stavlja se na uvid javnosti direktno u prostorijama ministarstva i putem web stranice ministarstva.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaista surađuje sa svim profesionalnim instutucijama, udruženjima, ministarstvima, nevladinim udrugama, ali ta suradnja svakako mora biti još bolja i kvalitetnija.
Jeste li zadovoljni razinom ekološke osvještenosti i osjetljivosti javnosti na pitanja iz zaštite prirode i okoliša? Koje će aktivnosti FMOIT u narednom periodu provoditi na tom planu?
B. ĐURIĆ: Moramo priznati da nismo zadovoljni, jer je razina naše trenutne okolišne osviještenosti nažalost još uvijek daleko od one željene. Na žalost plastične vrećice, stare automobilske gume, odložene nepropisno, kao i mnoga divlja odlagališta komunalnog i inog otpada, dio su naše svakodnevnice.
Iako je FMOIT pokrenuo mnoge akcije i projekte njihove sanacije, svakako da se još puno mora raditi na osvješćivanju ljudi koji će nam pripomoći da se sve to u što skorije vrijeme riješi. Kao društvo jednostavno nemamo osjećaj za vrijednosti okoliša u tolikoj mjeri da se kod svakog od nas pojavi osjećaj krivice u trenutku nanošenja štete okolišu. Činjenica je da je to dugotrajan proces, čiji se rezultati ne mogu očekivati preko noći.
Iako je vidljiv pomak, Federalno ministarstvo okoliša i turizma svakako da će nastaviti raditi na osvješćivanju, edukaciji, javnim kampanjama u kojima ćemo pokušati skrenuti pozornost građanima da je važno kako se svi odnosimo prema okolišu i da od toga odnosa svakako ovisi naša budućnost.
(kraj)