LAZOVIĆ: Svakako da je 25. novembar, Dan državnosti jedan od najznačajnijih datuma u istoriji BiH pored Dana nezavisnosti, 1. marta. Činjenica je da je 25. novembra 1943. godine na prvom zasijedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu očuvala i učvršćena hiljadugodišnja tradicija BiH, a odlukama ZAVNOBIH-a potvrđena je i njena državnost kao ravnopravne republike u sastavu bivše Jugoslavije.
Posebno je značajna Deklaracija drugog zasijedanja ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu, koja je puno jači dokument nego sadašnji Ustav BiH. U toj deklaraciji jasno se govori o tome da je BiH ravnopravna država sa punim ljudskim pravima na cijeloj njenoj teritoriji. Svaki građanin iznad 18 godina imao je aktivno i pasivno glasačko pravo, koje danas svi Bosanci i Hercegovci, samo na različitim dijelovima teritorije, nemaju. Deklaracija iz Sanskog Mosta dokument je koji govori o BiH kao modernoj državi u kojoj se sloboda govora, vjere, medija, svih ljudskih potreba zadovoljava kroz demokratsku strukturu koja se uspostavlja.
Međutim, danas je BiH potpuno drugačija, suprotna od svih temeljenih vrijednosti koje su zacrtane u ZAVNOBIH-u i u Mrkonjić Gradu, a pogotovo na drugom zasijedanju u Sanskom Mostu.
VIJESTI.BA: Dan državnosti BiH, ipak, neće biti obilježen na cijeloj teritoriji ove države.
LAZOVIĆ: Ništa neobično. Ovaj praznik se u kontinuitetu ne proslavlja u RS, ali i u FBiH on se deklarativno prihvata, ali mu se ne pridaje nikakva važnost. Osim nekih obilježja u zgradi Predsjedništva BiH i konferencija koje se ovim povodom organizuju u opštinama i kantonima, spoljnjih manifestacija kojima se 25. novembar slavi, motiviše građane i budi patriotizam nedostaje. Dakle, nema manifestacionog spoljnog obilježavanja od strane institucija države preko kojih bi se budio patriotizam i osjećaj pripadnosti vlastitoj državi kod građana.
BiH, čini se, jedina je zemlja u kojoj se državni praznici ne slave na cijeloj teritoriji i koji faktički dijele tu državu. No, ostaje nada da će Dan državnosti i Dan nezavisnosti u nekom budućem vremenu, ipak, kroz jedinstveni zakon o državnim praznicima koji treba biti usvojen na državnom Parlamentu, postati datumi koji će se slaviti na cijelom prostoru BiH. Kada će to vrijeme doći, teško je precizirati. Mišljenja sam da aktuelne političke vlasti u BiH nisu ni spremne ni voljne da to učine. To mogu uraditi neke druge političke partije.
VIJESTI.BA: Smatrate li da u osporavanju državnosti BiH više ne prednjače njeni susjedi, već da to upravo dolazi unutar same države? Kako se oduprijeti tome?
LAZOVIĆ: BiH je kroz mirovne pregovore i otporom na agresiju od ‘92. do ‘95. pobijedila svoje spoljne protivnike i neprijatelje. Nažalost, unutrašnji protivnici još nisu pobijeđeni. Cjelovita, stabilna i suverena država BiH i dalje bije bitku sa unutrašnjim protivnicima koji bi političkim sredstvima nastojali realizovati ratne ciljeve.
Ta opstrukcija konstantno dolazi od politike aktuelne vlasti u RS, a ovih dana imamo i oživljavanje poraženog projekta Herceg-Bosne koji se na dijelovima FBiH agresivno nameće kao rješenje tzv neravnopravno hrvatsko pitanje. Milorad Dodik i Dragan Čović su politička kopija Radovana Karadžića i Mate Bobana, koji su ‘94. godine tajnim dogovorom u Beču dogovorili podjelu BiH. Ponovo se, 21. godinu poslije toga, ti projekti pokušavaju realizovati unutar BiH. To je nešto što zaista zabrinjava.
No, mislim da to neće proći. Nije prošlo ni u ratu, pa ne može ni danas. Uvjeren sam da će, ipak, građani BiH uspjeti dati i političkog i svakog drugog otpora daljoj destrukciji BiH i njenoj teritorijalnoj podjeli. Moraće doći do određenih političkih pritisaka i kroz parlamente i kroz javne manifestacije, ne samo od političkih partija, nego i od nevladinih organizacija i svih bh. patriota, koji će jasno reći stop daljim podjelama i destrukciji BiH.
VIJESTI.BA: U javnom diskursu u posljednje vrijeme prisutan je pojam federalizacije BiH. Je li federalizacija zapravo podjela BiH?
LAZOVIĆ: Ono što danas vidimo na političkoj sceni ide ka daljoj podjeli BiH na način da se samo FBiH dijeli, što asocira na stvaranje trećeg entiteta. Mislim da će se morati ući u ozbiljnu priču o promjeni Ustava BiH na način da se on mijenja u skladu sa evropskim principima i standardima, te da se brišu sve diskriminacione odredbe u Ustavu BiH, što će dovesti i do implementacije presude “Sejdić – Finci”.
To znači izmjenu Izbornog zakona, što vodi derogiranju moći i privilegija koje sada aktuelni političke vlasti imaju i u RS i u FBiH. Izbornim zakonom i izborom članova Predsjedništva BiH moraće se promijeniti sadašnja pozicija u kojoj izabrani članovi Predsjedništva BiH odgovaraju samo entitetima i svojim etničkim skupinama, te političkim partijama. Svaki izabrani član Predsjedništva BiH moraće biti biran od strane građana BiH i na taj način će Izborni zakon učiniti odgovornom instituciju Predsjedništva BiH i prema državi i prema svakom građanu BiH.
Uvjeren sam takođe da mora doći vrijeme, uz pritisak međunarodne zajednice, a posebno američke administracije, da se sadašnji Ustav BiH mijenja na način otklanjanja svih barijera koje onemogućuju brži put BiH ka Briselu. Dakle, moraće doći do skidanja dejtonskih okova sa ovog ustava koji nam ne dozvoljavaju da taj put bude brži i efikasniji.
To aktuelne vlasti vješto koriste. Smatram da je konačno došlo vrijeme da se HDZ BiH i njen lider Čović opredijele: ili će biti evropski političar, kako se često predstavlja, ili će se unutar BiH poistovijetiti kao političar koji nastoji da i dalje dijeli ovu državu, što nadalje znači usložnjavanje našeg evropskog puta.
VIJESTI.BA: Koji scenario je, prema Vašem mišljenju, realniji?
LAZOVIĆ: Nadam se da će prevagnuti ulazak BiH u EU integracije. To je zahtjev svih naprednih zemalja EU. Na kraju, to verbalno govori i Hrvatska, kao i Srbija u određenoj mjeri. No, biće potreban aktivni odnos međunarodne zajednice, posebno američke administracije, u otklanjanju barijera.
Ekonomske reforme i agenda koja je uslov za EU integracije neće se moći realizovati ukoliko se uporedno ne budu otklanjale političke blokade, koje će HDZ i SNSD postavljati pred ekonomsku agendu na način da počnu ucjenjivati ekonomske reforme političkim ustupcima. Ti ustupci su na štetu BiH.
Razgovarala: Nevena Ćosić