Prema podacima sadržanim u Informaciji o položaju socijalno ugroženih kategorija stanovništva, od 6283 penzionera na području općine Visoko, njih 59 posto prima penziju do iznosa najniže od 296 KM, 931 penzioner prima 336 KM, 608 penzionera ima penziju do 395 KM, a ostatak njih oko 17 posto prima nešto veće penzije.
Također, među licima koja ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu pomoć u Centru za socijalni rad Visoko, najviše je penzionera oko 70 posto koji izdržavaju porodice svoje (nezaposlene) djece, a potom slijede Romi sa 20 posto te nezaposlene osobe, 10 posto populacije.
U informaciji o stanju socijalne zaštite stanovništva općine Visoko, navedeni su podaci da od oko 40 000 stanovnika općine Visoko 220 (0,5 posto) je stalnih primalaca socijalne pomoći u iznosu od 105,55 KM do 142,80 KM mjesečno. U postupku revizije korisnika, prava na stalne pomoći je izgubilo oko 20 posto korisnika i to uglavnom zbog pravila da prihodi po članu ne smiju prelaziti iznos od 10 posto od prosječne plaće u kantonu, odnosno 62 KM.
Jednokratnu novčanu pomoć (za plaćanje struje, grijanja, opremanje djece u školu ili preživljavanje) godišnje koristi oko 800 građana općine, odnosno 2 posto stanovništva.
Istaknute su i činjenice da zbog nepostojanja vaninstitucionalnih oblika zaštite (klubova za dnevni boravak) znatan broj starih osoba bez porodične zaštite ne dočeka da bude zbrinut u institucije van općine i Kantona. Kao problem je istaknut i veliki broj osoba zatečenih u skitnji ili prošnji, posebno djece koja se ponovno vraćaju na ulicu jer ne postoje prihvatilišta za njih. Značajan je broj osoba sa psihičkim i duševnim poremećajima odnosno osoba ovisnih o psihoaktivnim supstancama koje su ugrožene zbog nepostojanja socio – medicinskih ustanova za liječenje, rehabilitaciju ili stalni smještaj.
Relativan i još nepotpun pomak bilježi se u oblasti dječije zaštite. Od devet prava do sada funkcioniše pet, od kojih pravo na dječiji doplatak jako otežano zbog velikog broja upućenih zahtjeva.
Kao zaključak se navodi činjenica da iako je prošlo skoro tri godine od stupanja na snagu Zakona o socijalnoj zaštiti, stanje se nije puno promijenilo vjerovatno zbog nedonošenja dodatnih provedbenih akata. Novi zakonski okvir ne nudi dovoljno precizne odgovore po pitanju nadležnosti, metoda rada i sadržaja posebno u oblastima prostitucije, narkomanije i drugih asocijalnih pojava. Dodatan problem je i stalni porast broja nezaposlenih, boračkih populacija koje indirektno postaju teret socijalnim službama.
U prijedlogu rješenja iz Centra za socijalni rad općine Visoko sugerišu vijećnicima da se donese odluka o sprovođenju socijalne i dječije zaštite sa povoljnijim uvjetima u skladu sa mogućnostima općien Visoko, pomoći penzionerima i socijalnim slučajevima subvencioniranjem troškova liječenja i grijanja, smjestiti duševne bolesnike u institucije, te ojačati Centar sa novim stručnim kadrovima.