Iza pet uposlenika Zavičajnog muzeja Visoko je još jedna izuzetno uspješna radna godina, godina u kojoj je realiziran veliki broj aktivnosti, postavki, izložbi, ali i godina u kojoj je u potpunosti izvršena rekonstrukcija i adaptacija podrumskih prostorija koje su pretvorene u lapidarij (prostor za izlaganje kamenih eksponata), a u fazi je i rekonstrukcija potkrovlja ove ustanove koje će služiti kao preparatorsko – konzervatorska radionica. Tim povodom posjetili smo Zavičajni muzej Visoko, razgovarali sa muzejskim savjetnikom profesorom Senadom J. Hodovićem, te saznali koji su projekti realizirani u godini koja je na izmaku, kakvi su planovi za narednu godinu, ali i saznali za probleme sa kojima se susreću uposlenici ove ustanove. Osim adaptacije prostora muzeja, Zavičajni muzej Visoko je u ovoj godini bio domaćin i nekoliko izložbi: Izložba povodom 1.marta Dana nezavisnosti, Izložba i program u povodu obilježavanja Svjetskog dana muzeja i Evropske noći muzeja, zatim su realizirane i izložbe povodom manifestacije „Visočko ljeto”, Izložba Visočki šehidi, te velika izložba u povodu Dana otpora na kojoj se radilo dvije godine, a kao uspješnu izložbu uposleni ističu i izložbu povodom obilježavanja genocida u Srebrenici koja je realizirana u saradnji sa Udruženjem – pokret „Majke enklava Srebrenica i Žepa. – I pored teške materijalne situacije u kojoj se nalazi muzej mi i dalje radimo na projektima, a ova godina je s te strane bila izuzetno uspješna. Pored redovnih muzeoloških poslova, mnogo pažnje smo posvetili izložbama, a tu je i naša stalna muzejska postavka „Korijeni Bosne”. Ušli smo i u realizaciju dva arheološka projekta, otvoreni su radovi na lokalitetu Muhašinovića (Biskupići) kod Visokog, a stručni tim je predvodio prof.emeritus dr. Enver Imamović, te je realizirana i prva faza radova na lokalitetu Srednjovjekovnog bosanskog utvrđenja Čajangrad, pod stručnim nadzorom magistra arheologije Adnana Muhtarevića. Moram spomenuti i rad na drugom tomu knjige „Visoko i okolina kroz historiju” na kojem su radili svi naši uposlenici, a knjiga bi trebala izaći naredne godine. Sve nabrojano uradili smo bez obezbijeđenih sredstava za projekte i zahvaljujući velikom angažmanu uposlenika. – istakao je prof. Senad J. Hodović.
Visočki Zavičajni muzej otvoren je daleke 1953.godine i naredne godine slavi jedan vrijedan jubilej – 60 godina postojanja i rada. – U 2013.godini obilježavamo zaista vrijedan jubilej, tačno 60 godina otkako je otvoren ovaj muzej. Ipak, prije nego kažem šta je to što planiramo za narednu godinu i kako ćemo obilježiti jubilej, ne mogu a da ne spomenem kako je ova godina bila jedna od najtežih otkako muzej postoji. Uposlenici nemaju redovna primanja, nemamo obezbijeđena sredstva za projekte, te što je najbolnije, kao i mnoge druge kulturne i historijske ustanove u našoj zemlji nemamo riješen status, odnosno status Zavičajnog muzeja je privremeni. Osnivač muzeja je Općina Visoko, a Zeničko – dobojski kantona finansira našu osnovnu djelatnosti i u siutuaciji smo da apliciramo za sredstva za projekte kao i bilo koje drugo udruženje građana. I pored svega imali smo uspješnu radnu godinu, a u narednoj godini planiramo nastavak arheoloških istraživanja u Muhašinovićima i na Čajangradu, u planu je i izdavanje antologije „Bosanski ćirilični natpisi”, a povodom jubileja planirana je i postavka izložbe „60 godina Zavičajnog muzeja Visoko”. – rekao nam je na kraju posjete Zavičajnom muzeju Visoko muzejski savjetnik Senad J. Hodović.
{joomplucat:807 limit=10|columns=4}